RIJEKA Čelnici riječkog sporta posljednjih se mjeseci diče titulom Europskog grada sporta, a riječki sport je na sve klimavijim nogama. Klubovi sve teže preživljavaju, sredstva koja dobivaju u okviru programa javnih potreba iz proračuna Grada Rijeke sve su manja, a posljedica su sve slabiji rezultati i egzodus sportaša čim završe srednjoškolsko obrazovanje. Nimalo obećavajuća situacija iz koje se tako brzo ne nazire izlaz.

– Ne bih se složila s tom konstatacijom, nije točno da je nikad manje novaca, u odnosu na prošlu godinu iz proračuna smo dobili 1.200.000 kuna više, a da ne govorimo o stipendijama za kategorizirane sportaše, gdje smo također povećali iznos. U kakvom društvu živimo, sport ne može biti jedini koji će dobivati sredstava koliko mu treba. A nikad se ne zna koliko treba i nikad neće biti dosta – započela je Dorotea Pešić-Bukovac, predsjednica Riječkog sportskog saveza, koja je posljednjih dana suočena s brojnim javnim kritikama.

– Činjenica je da moramo povećati sredstva, ali svi zaboravljaju da svi klubovi besplatno koriste sportske objekte. Tu govorimo o ogromnom iznosu novaca, dok u drugim sredinama klubovi, istina, dobiju više novaca, ali moraju plaćati svoje termine – poručila je Dorotea Pešić-Bukovac i objasnila strategiju kojom se Grad Rijeka vodi kada je sport u pitanju.

Loptački sportovi

– Grad Rijeka je u svojoj strategiji napisao da želi da se sva djeca bave sportom i mi u principu uvijek financiramo omladinske pogone, a ne profesionalne i seniorske. Iz te količine djece će, naravno, sigurno izaći i oni koji su zainteresirani za profesionalno bavljenje sportom. Teška su vremena, to je činjenica, ali u vrijeme pandemije koronavirusa sredstva su dolazila na račune klubova, a nije bilo natjecanja.

Mislim da su klubovi ipak nešto i uštedjeli tijekom te dvije godine – nastavila je predsjednica Riječkog sportskog saveza, koja je naišla na kritiku oko ukidanja stavke dodatnog poticanja djelatnosti nositelja kvalitete, prema kojoj se u 2021. godini izdvojilo 325.000 kuna za Hrvatski akademski odbojkaški klub Rijeka CO, Kuglački klub Mlaka, Muški odbojkaški klub Rijeka, Rukometni klub Zamet, Vaterpolski klub Primorje EB, Košarkaški klub Flumen Sancti Viti i Ženski rukometni klub Zamet, koji su se listi nositelja kvalitete našli zadovoljavajući nekoliko uvjeta: kategorija sporta, kategorija kluba, broj djece, omladinski pogon od juniorske kategorije naniže, te rezultati.

– Ta je stavka ukinuta, a umjesto nje je uvedena potpora loptačkim sportovima za koju se izdvaja veći iznos od onoga za nositelje kvalitete u 2021. godini. Tu potporu dobivaju svi navedeni loptački sportovi te Nogometni klub Orijent 1919. Meni je izraz nositelji kvalitete bio malo čudan jer kakav je to nositelj kvalitete koji svoje natjecanje završava na četvrtom, petom ili šestom mjestu.

Naravno da nisu svi bili zadovoljni ovom odlukom jer su pojedinačni sportovi ostali bez te naknade, ali činjenica je da loptački sportovi imaju ligaška natjecanja i svaka dva tjedna odlaze na gostovanja, samim tim imaju i veće troškove pa je bilo logično da im se kroz tu formu pomogne – dodala je Dorotea Pešić-Bukovac, koja je posljednjih dana na meti javnih kritika svojih najbližih suradnika i članova Izvršnog odbora Riječkog sportskog saveza.

Stručni rad

– Smjer kojim mi idemo je da pojačamo stručni rad. Objekte imamo, a pandemija koronavirusa nam je pokazala koliko je malo trenera zaposleno u sportu. To se najbolje vidjelo u trenutku u kojem je država davala subvenciju za plaće trenera. Imali smo 24 trenera zaposlena u klubovima, ove se godine njihov broj povećao na 41 trenera. Rečeno je da sredstva koja klubovi dobivaju kasne, što nije istina. Činjenica je da se sredstva koja klubovi dobivaju redovno isplaćuju posljednjih godinu i pol dana.

Sredstva su podijeljena u dvanaestine, najprije na račun sjedaju stipendije i plaće, nekoliko dana kasnije sredstva za javne potrebe. Za sport se na godišnjoj razini u Rijeci ukupno izdvaja 70 milijuna kuna, javne potrebe pokrivaju 16,17 posto troškova klubova, tu je potpora loptačkim sportovima u iznosu od 443.466 kuna, prošle se godine za stručni rad izdvajalo 1.666.000 kuna, a sada skoro tri milijuna. Troškovi termina u dvoranama iznose 40 milijuna kuna, tu je i besplatno vođenje računovodstva za 120 klubova, kao i besplatni pregledi u sportskoj ambulanti. Proračun je veći za 1.200.000 kuna, reći ću vam samo da su odbojkašice Rijeke CO dobile 21 posto više sredstava nego prošle godine. Ali, uvijek se isti bune.

Količina novca ne jamči rezultat, ali da se trebaju osigurati sredstva za normalno funkcioniranje, to treba. Sport ne čine samo ekipni sportovi, naši sportaši postižu jako lijepe rezultate u plivanju, atletici, gimnastici, šahu, kickboxingu, judu…U projekciji proračuna za 2023./2024. godinu stavili smo još 500.000 kuna veći iznos za sport, a nadamo se da ćemo nešto sredstava dobiti i rebalansom proračuna na kraju godine – zaključila je Dorotea Pešić-Bukovac.