Božidar Bogojević danas će se naći na startu
Za one koji su zakasnili s prijavom, postoji mogućnost da se danas do devet sati ujutro prijave na licu mjesta sa startninom od 25 eura
povezane vijesti
- FOTO 539 skok: Ivan Vuletić i dalje dominira, Marti Močinić prva pobjeda na Trsatskim stubama
- FOTO Što je 539 stepenica za motivirane Riječane? Najbrži su Trsatske stube preskočili za manje od tri minute
- FOTO Nikad bržih 539 skokova: Ivan Vuletić iz AK Kvarner postavio novi rekord utrke po Trsatskim stubama
RIJEKA – I ove godine Festival sporta i rekreacije »Homo si teć« starta utrkom 539 skok, koja će danas s početkom u 10 sati okupiti trkače u podnožju Stuba Petra Kružića, poznatijima kao Trsatskim stubama. Prvo izdanje održano je 2015. godine, a kao i ranijih godina, i ovoga se puta očekuje stotinjak trkača. Za one koji su zakasnili s prijavom, postoji mogućnost da se danas do devet sati ujutro prijave na licu mjesta sa startninom od 25 eura.
Danas će do nove pobjede i novog rekorda pokušati doći Ivan Vuletić. Atletičar Kvarnera trenutno drži rekord staze s vremenom 2:51 minut, dok je u ženskoj konkurenciji najbolja dosad bila Sara Superina (3:55), također članica Kvarnera. Stepenice će ponovo istrčati i Božidar Bogojević, najstariji natjecatelj rođen 1941. godine, koji se svake godine među prvima prijavljuje na očigledno svoju najdražu utrku. Zanimljivo je da 539 skok privlači natjecatelje širokog raspona godina, od djece vrtićkog uzrasta pa do veterana, poput Božidara.
Start je kronometarski, trkači kreću od podnožja stuba jedan po jedan, s razmakom od 30 sekundi i trče do platoa u Ulici Joakima Rakovca. Ukupno je to 539 stepenica, odnosno 493 metra.
Nakon utrke 539 skok, Festival sporta i rekreacije »Homo si teć« nastavlja se Molo longo trkom (5. travnja), dok je ostalih sedam utrka na rasporedu finalnog dana, 13. travnja. Tada će Rijeku preplaviti more trkača, koji će trčati polumaraton, štafetu, desetku, Erste peticu, dm mići trk, Memorijalnu utrku »Milke Milinković«, te najmasovniju uličnu utrku u Hrvatskoj, po kojoj je Festival i dobio ime, Homo si teć.
