Milan Tumara i Ivica Kostelić/Foto Arhiva NL
Posljednji ispraćaj Milana Tumare bit će u ponedjeljak, 9. listopada, na groblju Trsat s početkom u 13.30
povezane vijesti
RIJEKA U dobra spominjanja u 91. godini otišao je Milan Tumara, neimar alpskog skijanja, vizionar skijaške i turističke budućnosti, koji je ostavio dubok trag u Primorsko-goranskoj županiji, koju je obožavao. Danas je trebala biti održana promocija monografije o njegovu stvaralaštvu, koja je najprije trebala biti održana uoči njegova 90. rođendana, ali je odgođena zbog Tumarinog narušenog zdravlja. Izdavač Ski klub Rijeka odredio je novi termin, ali stigla je nova odgoda predstavljanja monografije »Milan Tumara život posvećen skijanju«. Nažalost, umjesto promocije knjige, bit će održana komemoracija…
– Ta monografija je vjerodostojni prikaz cjelokupnog njegova života, s puno fotografija – kaže Žarko Despot, dugogodišnji Tumarin suradnik u Ski klubu Rijeka. – Autor tekstova je Kristian Sirotich, a urednici smo još Febo Marinelli, Davor Štimac i ja. To je kvalitetna publikacija o cjelokupnom Tumarinu životu, obiteljskom i profesionalnom, ali i skijaškom.
Posljednji put ekipa koja je radila na monografiji sastala se s Milanom Tumarom na Platku početkom ove godine. Dječački sretan, jer se vratio na mjesto sreće, gdje je prvi put stigao kada je imao pet godina.
– Donio je dokumentaciju i imao sugestije što bi još trebalo istražiti, dijelio je zadatke. Bio je na neki način neumoran do posljednjeg daha, no bolest je bila jača.
Milan Tumara jedan je od osnivača Ski kluba Rijeka 1961. godine, koji je četiri godine kasnije počeo ozbiljno djelovati. No, ovaj Sušačanin, rođen 30. lipnja 1933. godine, tek je s odlaskom u mirovinu – zapeo.
– U mirovinu je otišao početkom devedesetih i do 2011. godine, kada je izašla knjiga »Snow must go on«, Tumara je svakog dana neumorno radio kao profesionalac, dolazeći u Ski klub Rijeka, gdje je imao ured. Dvadeset je godina radio čisto volonterski na promociji sporta, skijanja Platka, kluba, Gorskog kotara, Zimske Univerzijade, na svim projektima koji su uspjeli ili ne, bili realizirani ili odgođeni, za koje se njegovo ime veže. To je ta njegova vrijednost kao sportskog djelatnika. U monografiji je lijepo obrađena i njegova profesionalna djelatnost kao direktora razvoja Brodokomerca, kao i dio vezan uz hotelijerstvo. Sve te profesionalne pristupe kao ekonomist i visoke poslovne kriterije unosio je u sportsko djelovanje. Njegov osnovni kriterij bio je rezultat i bio je dosljedan u principima olimpizma.
Jadranski slalom je bila utrka s posebnim mjestom u njegovu srcu, utrka na kojoj je vozio Bojan Križaj, a Janica Kostelić završila karijeru. Jadranski slalom je peto najstarije skijaško natjecanje u Europi, nakon St. Antona, Kitzbühela, Mürrena i Wengena. Još jedno u moru zanimljivosti koje je »iskopao« Tumara…
– Bio je sklon Gorskom kotaru, Platku, cijeloj županiji. Uvijek je isticao da je to jedno od najljepših područja na svijetu. On je tu ljubav i dokazivao. Ima jedna sintagma: »Svi poduzetni ljudi se pitaju što sam danas napravio da bi ovaj svijet učinio boljim.« Milan se zaista trudio da ostavi ovaj svijet boljim u sportu, odnosno skijanju.
Tumara je ugradio i dio sebe u novo ruho Platka, na kojem je nova žičara, uređena je staza Radeševo 2…
– Istina. On je obožavao Platak, na kojem je i često skijao. Bio je vrlo dobar, vrhunski rekreativac. Kao skijaški djelatnik bio je – ledolomac. Spočitavali su mu da želi biti u prvom planu, pogotovo oni koji su bili kontra. Nikad nikom ništa nije zamjerio, a imao je svoje razloge i svoje motive. Ono što želim naglasiti je da sam uz njega 40 godina, radno tri desetljeća, ali on nikad nije uzeo honorar. Sve je radio volonterski da bi imao svoju slobodu. Bio sam i predsjednik Ski kluba Rijeka, ali Milan nikad nije dobio honorar pa mu nikad nitko ništa nije mogao prigovoriti – zaključuje Žarko Despot.
Posljednji ispraćaj Milana Tumare bit će u ponedjeljak, 9. listopada, na groblju Trsat s početkom u 13.30.