Međunarodni olimpijski odbor odlučio je na turniru ženskog boksa na Olimpijskim igrama u Parizu odobriti nastup dvjema boksačicama koje su prošle godine suspendirane sa Svjetskog prvenstva jer se smatra da su biološki muškarci.

U pitanju su Imane Khelif iz Alžira i Lin Yu-Ting s Tajvana, koje su lani suspendirane po odluci Međunarodne boksačke federacije (IBA), koja rukovodi najvećim natjecanjima u ovom sportu. Predsjednik IBA-e Umar Kremlev tada je rekao da je DNK test dokazao je da imaju XY kromosome i sukladno tome su isključene iz natjecanja.

U međuvremenu, došlo je do pogoršanja odnosa između MOO-a i IBA-e zbog čega je IBA isključena iz organizacije boksačkih turnira na olimpijskim igrama pa je to sada u nadležnosti MOO-a, koji je po pitanju Khelif i Yu-Ting donio drukčiju odluku. U Hrvatskoj se takva ideja ne dopada nikome tko ima veze sa ženskim boksom, ali ni s ravnopravnošću spolova.

Neusporediva snaga

Nikolinu Jurić, glavnu tajnicu Hrvatskog boksačkog saveza, vijest je zatekla po povratku s memorijalnog turnira »Marko Bošnjak« u BiH. Navela je da nije upoznata s time jesu li se nalazi sa SP-a, na kojem su ove sportašice zbog hormonalne slike isključene, ikad igdje objavljeni kao i kakvi su rezultati novih, ponovljenih testiranja od strane MOO-a, osim činjenice da je sportašicama odobren nastup.

Nikolina Jurić / Photo: Marko Prpic/PIXSELL

– Činjenica je da biološki, fiziološki, hormonalno, fizički muškarci i žene nisu isti. Teoretski, nastup boksačice koja bi bila biološki (hormonalno) zapravo muškarac doveo bi u značajno podređeni položaj protivnicu i narušio bi se jedan od preduvjeta fair playa, a to je omogućiti iste kontrolirane uvjete za sve u kojima će onda individualna fizička i psihička sposobnost, talent i motivacija, donijeti prednost, navela je Jurić.

Odluka MOO-a je donesena, a bit će zanimljivo vidjeti kako će oni nacionalni savezi koji imaju boksačice na OI-u u ovim kategorijama dalje postupiti, dodala je. Hrvatska, naime, nema na ovim OI kvalificiranu boksačicu, ali je zato jučer naš predstavnik Gabrijel Veočić, u kategoriji do 80 kg, pobjedom na Jordancem ušao u četvrtfinala OI-a. Jurić je naglasila da je boks kontaktni sport u kojem su ozljede, posebno glave, česte i teške, te je i jedan od najtežih sportova uopće.

– Udarac muškarca i udarac žene nije usporediv i to će vam potvrditi svaki boksač i boksačica. Znanstveno je dokazano da je udarac muškarca jači 2,6 puta od udarca žene. Meč potencijalno može biti zdravstveno ugrožavajući za protivnicu koja bi bila ženskog spola, a natječe se protiv osobe koja biokemijskim testovima dokazano to nije, istaknula je Jurić.

S njom se u potpunosti složio i Franjo Kristić, trener Nikoline Ćaćić, prve hrvatske boksačice koja je do sada nastupila na olimpijskim igrama.

– Nema smisla, muški spol je puno jači, brži i eksplozivniji… Takva odluka nije se smjela dozvoliti – ali su je donijeli. To će se ubuduće puno više kontrolirati jer cure neće htjeti boksati s njima, a na taj način izravno upropaštavamo ženski boks, rekao je Kristić i naveo primjer iz tenisa.

– Serena Williams davno je igrala protiv Karstena Braascha i nije se proslavila. Izgubila je 6:1, a on je tada bio 203. igrač svijeta. Otvoreno je rekla da ona ne može obraniti njegov servis jer je prejak – a to nije kontaktni sport gdje se dobivaju izravni udarci, ispričao je Kristić.

Ponovio je da se ovakve odluke ne bi smjele događati, te vjeruje da je ovo samo izoliran slučaj.

– Mislim da će ubuduće biti više angažmana da se to ne bi događalo, kazao je trener.

Nezgodna odluka

Da situacija definitivno nije laka, smatra i bivša ministrica zaštite okoliša u Vladi Zorana Milanovića Mirela Holy. Ona se za vrijeme svog mandata kao saborska zastupnica aktivno zalagala za rodnu ravnopravnost i prava transrodnih osoba, ali ovakvu odluku Međunarodnog olimpijskog odbora komentira kao doista »nezgodnu«.

– Svatko ima pravo na to da izražava svoj rod na način na koji se osjeća. Ipak, osobe koje su rođene s XY kromosomima fizički su jače nego žene… Doista sam netko tko u potpunosti zagovara prava transrodnih osoba i u politici sam postavljala brojna zastupnička pitanja o toj temi te sam utjecala na donošenje pravilnika za transrodne osobe. Pitanje sudjelovanja osoba s XY kromosomima na sportskim natjecanjima u kategoriji sa ženama je takvo da nužno zahtijeva donošenje odluke koja će ipak poštovati principe fair playa, rekla je Holy.

Napomenula je i da su te osobe često pod hormonskom terapijom, te da ne zna utječe li to na njih i na koji način.

– Nisam medicinar i ne znam kakvi su procesi u pitanju, ali trebalo bi pronaći takvo rješenje da se ne stvara dojam dvostrukih kriterija. U sportu je važno da pravila igre budu jednaka za sve, da svi imaju jednaka prava na natjecanjima. Ako su ta prava ugrožena zbog moguće drugačije pozicije, to je pitanje o kojem bi se trebalo raspravljati, navela je Mirela Holy.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić poručili su da je nastupanje muškaraca u ženskim sportskim natjecanjima jednako neprimjereno kao i u obrnutoj situaciji – nastupanje žena u muškim sportskim natjecanjima, i to zbog bioloških odrednica koje muškarcima uvjetuju bolje fizičke predispozicije za sportske aktivnosti. Zbog toga je područje sporta uostalom i razdijeljeno na mušku i žensku konkurenciju, navode.

– Kada su transrodne osobe u pitanju, razvitkom ljudskih prava u novije vrijeme i nastojanjima za ravnopravnim uključivanjem svih manjinskih skupina u društvene tokove, stručne organizacije u području sporta u posljednje vrijeme nastoje iznaći rješenja kako transrodnim osobama pristup sportu ne bi bio u potpunosti uskraćen, kao što je to bilo sve do nedavno. S druge strane, također se u obzir uzima aspekt pravednosti natjecanja, odnosno izbjegavanje ostvarivanja prednosti za transrodne sportašice u ženskoj konkurenciji na osnovu potencijalno superiornijih fizioloških predispozicija. Kompleksnost cjelokupne problematike danas još uvijek rezultira time da u međunarodnim okvirima postoji velika neusklađenost po pitanju statusa transrodnih sportašica, koja se razlikuje ne samo od sporta do sporta, već ponekad i od natjecanja do natjecanja, navode iz Ureda pravobraniteljice.

Višnja Ljubičić / Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL

Naveli su i primjer prošlih ljetnih Olimpijskih igara u Tokiju 2020. godine, gdje je nastupalo nekoliko transrodnih sportašica, uključujući transrodnu dizačicu utega koja je u ranijoj fazi karijere nastupala u muškoj konkurenciji, zbog čega je Međunarodni olimpijski odbor bio izložen kritikama. Međutim, tijekom i nakon natjecanja nisu zabilježene kontroverze slične današnjima, djelomično i zbog toga što navedena dizačica utega nije ostvarila zapažen rezultat, pa je MOO isti pristup zadržao i na ovim Olimpijskim igrama u Parizu.

– Nismo upoznati koliko transrodnih sportašica nastupa na aktualnim Olimpijskim igrama u Parizu, osim vijesti vezano za koju ste nam dostavili upit, o dvije transrodne boksačice. Napominjemo da se u slučaju navedenih boksačica ne može raditi o muškarcima, jer muškarcima nije dozvoljeno nastupati u ženskoj konkurenciji i obratno, već se očigledno radi o transrodnim ženama koje su udovoljile kriterijima Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) i time dobile dopuštenje za nastup u ženskoj konkurenciji – kao uvjet za nastup transrodne sportašice moraju proći hormonski test razine testosterona. S obzirom da je Međunarodna boksačka federacija (IBA) navedenim boksačicama uskratila pravo nastupa na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u boksu za žene na osnovu rezultata DNK testa, prema navodima medija, očigledno je da su kriteriji IBA za odobravanje nastupa različiti od kriterija MOO, te je razumljivo da je takva neusklađenost pobudila medijski interes. Detalji tih kriterija tiču se primarno medicinske struke, te zbog toga Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nije tijelo koje po tom pitanju može donositi stručne procjene, navode iz Ureda.

Istaknuli su i kako smatraju da je na međunarodnoj razini i potrebno usuglasiti stavove struke kroz interdisciplinarni znanstveni pristup, kako se s jedne strane izbjeglo apsolutno uskraćivanje pristupa području sporta transrodnim osobama, te kako bi se s druge strane zaštitilo načelo pravednosti natjecanja u ženskim sportskim disciplinama.

– O potrebi postizanja stručnog konsenzusa najbolje svjedoče raznoliki pristupi u različitim sportovima i različite odluke sportskih federacija: prema navodima doc.dr.sc. Matije Mate Škerbića (Fakultet hrvatskih studija u Zagrebu, Kineziološki fakultet u Zagrebu, Kineziološki fakultet u Splitu), neke federacije su transrodnim sportašicama potpuno zabranile nastup (veslanje, boks), druge traže hormonske dokaze o razini testosterona (tenis, triatlon, streličarstvo), dok treće provjeravaju je li transrodna tranzicija započela prije ili poslije početka puberteta kako ne bi došlo do bilo kakvih prednosti koje iz muškog puberteta mogu proizaći (atletika, plivanje, ragbi, biciklizam). Razvoj ove problematike svakako će biti zanimljivo pratiti i analizirati u narednom razdoblju, poručili su iz Ureda pravobraniteljice.