Od početka pandemije koronavirusa bilo je jasno da će se rigorozne mjere osjetiti u svijetu profesionalnog sporta na najvišoj razini, a sada je rezultat istraživanja odjela sportskih djelatnosti agencije Deloitte pokazao da se europsko nogometno tržište prošle godine smanjilo za trinaest posto.
Preciznije, s 28,9 milijardi eura u sezoni 2018./19. palo je na 25,2 milijarde eura u sezoni 2019./20. To je prvi pad u nogometnim prihodima od globalne recesije iz 2008. godine.

– Tek ćemo za nekoliko godina znati kakve je financijske posljedice pandemija bolesti COVID-19 imala na europski nogomet. No, već sada postajemo svjesni razmjera financijskog učinka pandemije na europske klubove, napominje Dan Jones, partner i voditelj u Deloitteovu odjelu sportskih djelatnosti.

Može i gore

Uz to ide dodatak koji ne ide u korist nogometnim velikanima.

– Potrebno je napomenuti da iako je sada već prošlo šesnaest mjeseci od početka pandemije u Europi, analiza u ovom izvješću usredotočila se na financijsku godinu 2019./2020. te se stoga u većini slučajeva odnosi na tri mjeseca učinka pandemije bolesti COVID-19. Privremeni prekid liga doveo je do razlika u vremenu završetka sezone i standardnog financijskog izvještavanja u Engleskoj, Španjolskoj i Italiji. Zbog toga će se neke stavke prihoda i troškova za sezonu 2019./2020. iskazati u financijskoj godini koja završava 2021. godine, dodaje Jones, uz napomenu da će sve biti vidljivo u sljedećem izdanju Deloitteova godišnjeg pregleda financija u nogometu.

Lige Petice ostvarile su prihode od 15,1 milijardu eura za sezonu 2019./2020., dok su godinu dana ranije na istoj stavci uknjižile 17 milijardi eura. Najbolje je prošla Bundesliga, čiji pad iznosi tek četiri posto. Najbolji klubovi Njemačke uprihodili su 3,2 milijarde eura, čime su prvi put prestigli La Ligu, koja je stigla do 3,1 milijarde eura. Bundesliga je na taj način izbila na drugo mjesto u tom društvu. Na vrhu je Premiership, gdje su prihodi iznosili 5,1 milijardu eura, što iznosi pad od trinaest posto u odnosu na rekordnu sezonu 2018./19. kada je ta cifra iznosila. Serie A ostvarila je prihode od 2,1 milijardu eura, što je pad od osamnaest posto, Ligue 1 je stigla do 1,6 milijardi eura, s time da je prošla sezona u Francuskoj prekinuta.

Prema aktualnim podacima, utjecaj pandemije koronavirusa na prihod od utakmica u financijskoj godini 2019./2020. je očigledan, što i nije čudno kada se zna da su završnice prvenstava igrane pred praznim tribinama. Uz to, izvori prihoda koje čine TV prava i komercijalne djelatnosti, sve su neizvjesniji.
– Unatoč nesigurnostima u protekloj godini, nogomet i interes koji javnost ima za njega pokazali su snažnu otpornost. Nadamo se da će sezona 2021./2022. biti korak prema normalnosti i da će dovesti do snažnog oporavka prihoda u narednim sezonama, zaključio je Jones.

Transferi i posudbe

Pad prihoda donio je posljedice koje su se osjetile i na tržištu transfera. Preciznije, broj igrača koje klubovi iz Engleske, Njemačke, Španjolske, Italije i Francuske dovode bez plaćanja odštete, odnosno nakon isteka njihovog prethodnog ugovora skočio je s 26 na 32 posto. Jednostavno, svi žele proći povoljnije.

Isto tako, pandemija koronavirusa usmjerila je mnoge klubove prema posudbama igrača. Tu je formula prilično jednostavna, pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da su prošle godine bile obilježene neprestanim rastom prihoda i punjenjem svlačionica nogometnom kvalitetom. Dostupni podaci govore da se sada skoro trećina promjena klubova događa u takvom aranžmanu. Posudbe su aktualne iz dva razloga. Klubovi koji daju igrače na posudbu tako smanjuju određeni postotak tereta njihovih plaća, a oni na drugoj strani takve transakcije bježe od rizika ulaznih transfera. Ukratko, jednostavnije im je uzeti igrača na jednogodišnju posudbu s pravom prvokupa nego se baciti u milijunski trošak, od kojeg može zaboljeti glava, ako se nova zvijezda ne uklopi u momčad.

Međutim, to ne znači da klubovi izdvajaju manje novca za nogometaše koje smatraju pojačanjima. Naime, istraživanja tržišta transfera pokazuju da se sada plaćaju oko šest posto više odštete za igrače sličnih karakteristika, u odnosu na prošle prijelazne rokove. No, većina to čini nakon već spomenutih posudbi. Samim time je jasno da su krizna vremena navela klubove da budu racionalniji u tom smislu, odnosno da su, barem privremeno, prošla vremena nepromišljenog trošenja novca na igrače. Povrh toga, posljedice pandemije koronavirusa dovele su i do pažljivijeg sklapanja ugovora o transferima. Naime, sve je učestalije korištenje klauzula vezanih uz izvedbu igrača. Na primjer, fiksni dio odštete je nešto manji nego što bi bio prije dvije-tri godine, a ukupnu svotu mogu podignuti bonusi koji uključuju broj nastupa u određenom natjecanju. Uz to, sve su popularnije klauzule koje uključuju postotak od idućeg transfera.

Nije svako zlo…

Vodeći se starom poslovicom koja kaže da nije svako zlo za zlo, nogometni stručnjaci tvrde da je pad prihoda sa sobom donio i barem jedan pozitivan pomak. Naime, aktualna situacija natjerala je neke klubove da se počnu okretati poboljšanju rada vlastitih škola nogometa jer su takve investicije osjetno manje od trošenja pustih milijuna na gotove igrače.

Šesnaest mjeseci nakon početka pandemije koronavirusa postaje sve jasnije da nogomet mora proći određene promjene, kako bi se prilagodio novonastalim uvjetima. Proteklo desetljeće donijelo je neslućeni porast transfera i plaća igrača, a sada sve ukazuje na to da klubovi, pa čak i oni najbogatiji, moraju povući ručnu kočnicu i promijeniti dosadašnji način funkcioniranja. Prema stručnim procjenama, takvo stanje moglo bi trajati nekoliko godina, s time da je veliko pitanje hoće li se svi uspjeti prilagoditi i oporaviti jer aktualno stanje donosi kratkoročne i srednjoročne gubitke. Uz to, do sada je do javnosti stiglo vrlo malo informacija o planiranim strategijama investicijskih fondova u čijem vlasništvu se nalaze veliki europski klubovi. Konkretnije, nije isključeno poniranje onih najeksponiranijih. Štoviše, poznavatelji financiranja u nogometu tvrde da bi dio etabliranih klubova vrlo lako mogao završiti u bankrotu kroz nekoliko mjeseci, ako se ne restrukturiraju. Naravno, taj dio može potvrditi ili demantirati samo protok vremena.

Nogometni analitičari, s druge strane, tvrde da bi budućnost morala donijeti određene promjene na nekoliko polja. Prva od njih vezana je uz promjenu rasporeda snaga u nacionalnim prvenstvima zbog potencijalnog urušavanja financijske moći najvećih klubova. Zatim, prema njihovom stručnom mišljenju, ne treba isključiti osnivanje novih natjecanja i donošenje novih modela transfera igrača. U ovom trenutku svi pokazatelji govore da se svijet profesionalnog nogometa mora promijeniti, barem privremeno, odnosno na nekoliko godina, dok prođu posljedice financijske krize izazvane pandemijom koronavirusa. Vrijeme koje dolazi najbolje će pokazati koliko će klubovi na svim razinama biti uspješni u toj prilagodbi na novonastali raspored snaga.