ZAGREB Istraživanja i analize nogometnog tržišta pokazuju da su ovaj i prošlogodišnji ljetni prijelazni rok donijeli određene promjene zbog pandemije koronavirusa, a Marko Naletilić iz prve ruke potvrđuje da je to tako. Jedan od najuglednijih hrvatskih menadžera objašnjava da je kriza zakucala na vrata brojnih klubova.

– Pandemija koronavirusa utjecala je na kompletnu svjetsku ekonomiju i jasno je da su se posljedice morale osjetiti na nogometu – kaže Naletilić. – Prošlog ljeta to se u određenoj mjeri odrazilo na prijelazni rok, ali tek sada vidimo prave učinke te krize.

Zbog čega je to tako?

– Do ožujka 2020. godine klubovi su normalno prihodovali i poslovali, a tijekom prošlog ljetnog prijelaznog roka malo su povlačili kočnicu, ali to je više bilo u psihološkom smislu. Sada je, međutim, prošlo skoro godinu i pol dana otkako moraju igrati na praznim stadionima, a smanjeni su im i ugovori za TV prava. Dakle, već toliko vremena imaju dosta manje prihode od planiranih i samim time je jasno da je COVID-19 kriza strahovito pogodila većinu klubova.

No, opet ima transfera velikih imena?

– Sergio Ramos, Leo Messi i Gianluigi Donnarumma su bez odštete stigli u PSG, koji ima bogate vlasnike. Jasno je da su kao slobodni igrači dobili i vrlo visoke plaće. S druge strane, Barcelona je u problemima koji su dijelom posljedica prijašnjega poslovanja. Međutim, da nije bilo pandemije koronavirusa, vjerojatno bi se lakše izvukli. Tu imamo i Inter, koji je osvojio talijansko prvenstvo, a sada rasprodaje najbolje igrače. Razgovaramo o klubu bogate tradicije koji nešto znači u europskom nogometu, a sada se zbog krize mora ponašati kao, na primjer, Leicester kada je senzacionalno osvojio Premier ligu prije pet godina. No, Inter je napravio i odličan posao dovođenjem Hakana Calhanoglua bez odštete.

Posudbe

Kako se sve to manifestiralo na HT Prvu ligu?

– Hrvatskim klubovima su temeljni izvor prihoda transferi, a ne novac od ulaznica i televizijskih prava i zato se u našem nogometu COVID-19 kriza nije toliko osjetila. Međutim, HT Prva liga uglavnom ulazi u tržište transfera srednje klase, a takvih je sada jako malo. Jednostavno, posljedice pandemije su promijenile tržište. Klubovi koji su si ranije mogli priuštiti nekoliko tih transfera srednje klase sada moraju nekoga prodati da bi kupili novog igrača.

Je li zato došlo do promjene trendova?

– Činjenica je da danas klubovi posuđuju igrače puno više nego što su to radili prijašnjih godina. Kod Talijana je takav oblik dovođenja igrača i ranije bio dosta razvijen, možda čak i najviše u Europi, ali danas je sve to izraženije. Ne bih rekao da klubovi kroz posudbe pokušavaju vidjeti kako će im se netko novi uklopiti jer postoji dosta slučajeva u kojima su igrači odigrali jako dobru sezonu, a svejedno su vraćeni matičnom klubu. Jednostavno, u pitanju je platežna sposobnost klubova zbog posljedica pandemije. Brojni klubovi se pokušavaju ekipirati za sezonu na sve načine. Zbog toga se ne treba iznenaditi ako dođe do transfera igrača koji iza sebe nemaju upečatljivu sezonu.

U ovom trenutku su ostala još dva tjedna do kraja ljetnog prijelaznog roka. Mislite li da se stvari mogu promijeniti?

– To je razdoblje u kojem kretanja na tržištu uvijek budu najdinamičnija. Na kraju krajeva, proteklih godina su zadnja dva-tri dana ljetnog prijelaznog roka uvijek donosila najzvučnije poslove. Zbog toga je u ovome trenutku nezahvalno davati bilo kakve prognoze i zaključke. No, vjerujem da ćemo na kraju ipak govoriti o tendenciji pada jer su kretanja na tržištu slabija nego inače. Ipak, kroz ova dva tjedna očekujem određeni pomak i ekspanziju.

Umor

Može li se reći da se promjena platežne moći klubova odrazila i na kvalifikacije europskih natjecanja u kojima je bilo dosta iznenađenja?

– Nešto od toga definitivno spada u tu kategoriju. Dio klubova koji su nekada mogli raditi transfere srednje klase sada ima problema i to se osjeća na njihovim rezultatima. S druge strane, posljedica pandemije koronavirusa je i umor. Prošla sezona praktički je bila naslonjena na ovu i igrači su imali jako malo vremena za odmaranje, a nedavno su održana i kontinentalna prvenstva A i U-21 reprezentacija, što znači da će puno njih i sada morati ući u sezonu bez normalne prilike za odmor i regeneraciju.

Koliko će, po vašem mišljenju, trebati vremena za oporavak?

– Kao što sam rekao na početku, nogometno tržište ne može se vaditi izvan konteksta svjetske ekonomije, čiji oporavak uvjetuje puno toga. Sve dok traje globalna kriza zbog pandemije koronavirusa, posljedice će osjećati i profesionalni klubovi. Nogometu će trebati nekoliko godina da se vrati na nekadašnje postavke, ali pod uvjetom da pandemija sada prestane, a u ovome trenutku nitko ne zna koliko će još sve to trajati.