U sjedištu Društva prijatelja Hrvatske u Mooci, četvrti na istoku Sao Paula, osjećaj je bio drugačiji nego u ostatku Brazila, bio je to otok sreće u moru razočaranja, izvijestila je novinska Agencia Brasil.

Profesor Carlos Alberto Majer, obučen u majicu žuto-zelene boje s prednje strane a crveno-bijele sa stražnje, bio je sretan već uoči utakmice.

“Bez obzira na rezultat, moja će reprezentacija pobijediti”, rekao je Majer, Brazilac hrvatskih korijena.

Nakon što je poluvrijeme završilo 0-0, profesor Majer je izjavio da je to očekivao. “Riječ je o dvije snažne momčadi pa se tako nešto moglo očekivati”, napomenuo je.

Aline Bischoff, unuka Hrvata rođena u Sao Paulu, također je bila uvjerena da će četvrtfinalna utakmica Svjetskog prvenstva između Brazila i Hrvatske završiti neriješeno.

Bischoff je novinarki i ostalim Brazilcima objašnjavala kako se pravilno izgovara riječ “Hrvatska”, ime zemlje s 3,8 milijuna stanovnika koju Brazilci poznaju kao “Croácia”.

“H-r-v-a-t-s-k-a!”, rekla je Bischoff smijući se.

Ona i drugi prisutni gledatelji s hrvatskim obilježjima ostali su bez riječi kada je Neymar u 106. minuti prvog produžetka doveo Brazil u vodstvo. No kada je Bruno Petković poravnao u 117. minuti na 1-1 prolomio je uzvik oduševljenja.

“Hrvatska, Hrvatska!”, odzvanjalo je u Mooci.

To uzvikivanje nastavilo se nakon što je utakmica otišla na jedanaesterce. Svaki put kada su hrvatski nogometaši prilazili bijeloj točki i postavljali na nju loptu, pa ju slali u mrežu, uzvikivanje je bivalo sve glasnije. Sve dok finalist Svjetskog prvenstva iz 2018. konačno nije svladao peterostrukog svjetskog prvaka Brazil.

Poduzetnik Gabriel Farac, sin Hrvata, bio je ponosan na povijest svojih predaka i zemlju koja je stekla neovisnost od Jugoslavije nakon rata od 1991. do 1995. godine. S tim ponosom je taj Brazilac, “crveno-bijelog srca”, dočekao konačni rezultat.

“Igrači su se borili, ali naša povijest je takva, puna borbe. Puna prkosa. Hrvatska je nedavno stekla neovisnost. Sve to daje snagu igračima, usađuje im predanost ostvarenju cilja”, rekao je Farac.

“Htio bih zahvaliti svim Brazilcima koji su ovdje s nama gledali utakmicu. Ugođaj je bio doista predivan, sportski. Međusobno smo se grlili. Također je lijepo kada možemo pokazati hrvatsku kulturu”, dodao je Farac.

U Brazilu živi otprilike 80.000 pripadnika hrvatskog naroda i njihovih potomaka, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, tijela državne uprave sa sjedištem u Zagrebu

Po uzoru na susjednu Argentinu, s kojom će Hrvatska u utorak igrati u polufinalu Svjetskog prvenstva, u Brazilu je u prosincu 2020. godine pokrenut projekt “Digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu”.

Tamošnja hrvatska zajednica je otvorila internetsku stranicu na kojoj se sve osobe hrvatskog porijekla mogu dobrovoljno registrirati.

“Cilj je saznati koliko ima Hrvata u Brazilu te gdje žive oni i njihovi potomci, doznati u kojem iseljeničkom valu i iz kojeg dijela Hrvatske su doselili njihovi preci”, rekli su u Središnjem državnom uredu za Hinu.

“Također je cilj upoznati njihove interese i očekivanja u području kulture, društva i ekonomije te u odnosu na stjecanje hrvatskog državljanstva. Doznati razinu poznavanja i očuvanja hrvatskog jezika kao i interes za njegovo učenje te približiti osobe iz hrvatskih udruga i učiniti hrvatsku zajednicu Brazila vidljivijom i bližom hrvatskim institucijama”, dodali su.

Dosadašnji parcijalni podaci izraženi u postocima ukazuju kako 85 posto Hrvata i njihovih potomaka živi u Sau Paulu te da je 45 posto ispitanika rođeno u razdoblju od 1957. do 1986. godine. To ih čini pripadnicima druge generacije iseljenika iz 2. vala ili prve iz 3. vala. Nadalje, 14 posto ispitanika su djeca jednog ili oba roditelja Hrvata, a 86 posto unuci, praunuci i prapraunuci Hrvata.

Brojem potomaka Hrvata bavi se Milan Puh s Pedagoškog fakulteta na Sveučilištu u Sao Paulu. Njegova istraživanja u arhivima obiju zemalja dovela su njega i njegove kolege istraživače do broja od oko 80.000 potencijalnih članova zajednice “od kojih mnogi, moraju još osvijestiti svoje hrvatske korijene”.

“Ali broj svakako nije zanemariv, iako je teško govoriti o točnim brojkama iz raznih razloga”, objasnio je Puh, profesor hrvatskog, portugalskog i engleskog jezika.