ZAGREB  Iz više nego razumljivih razloga, Liga prvaka i dalje je glavna tema oko Maksimirske 128. Navijačkim krugovima širi se euforija nakon pobjede na gostovanju u Bratislavi, a istodobno se množe brojne kalkulacije vezane uz broj bodova koji bi trebao biti dostatan za plasman Dinama u nokaut-fazu najelitnijeg klupskog natjecanja na svijetu. Jednostavno, svaki nogometni razgovor opće prakse počinje i završava u modrim tonovima Lige prvaka.

U svlačionici podno južne tribine stadiona Maksimir pak prevladava SuperSport HNL, odnosno sutrašnje gostovanje u Velikoj Gorici. Barem bi tako trebalo biti. Naime, nakon pobjede nad Slovanom Nenad Bjelica je po milijunti put istaknuo da je domaće prvenstvo prioritet jer se samo kroz to natjecanje može osigurati prilika za nastup u Ligi prvaka iduće sezone.

Povrh toga, tu su i iskustva iz prošlosti koja govore da su nastupi na međunarodnoj sceni u dosta navrata znali za sobom povući neočekivane rezultate u domaćim okvirima. Istina, to nije u kamen uklesano pravilo već, moglo bi se reći, povremena nuspojava paralelnog nastupa u dvama natjecanjima. Za razliku od svojih konkurenata u SuperSport HNL-u, Dinamo ima pojačanu potrošnju na svim poljima zbog čega u prvom dijelu prvenstva ne djeluje uvjerljivo.

Idealan primjer

Kao idealan primjer može poslužiti prošla sezona. Dok je trajao na međunarodnoj sceni, igrajući kvalifikacije Lige prvaka i Europske lige te na kraju Konferencijsku ligu, gdje je dogurao do osmine finala, Dinamo je u SuperSport HNL-u odradio 24 kola, uknjiživši četrnaest pobjeda, šest neriješenih rezultata i četiri poraza. Osim toga, u nekoliko navrata je osvajao bodove kroz sudačke nadoknade, prvenstveno zahvaljujući demonstraciji individualne kvalitete u stihijskim napadima.

Nakon ispadanja iz Konferencijske lige u ogledu s PAOK-om, stigla je velika promjena. Modri su, naime, u preostalih jedanaest prvenstvenih utakmica upisali deset pobjeda i jedan remi, koji je stigao protiv već otpisanog Rudeša u zadnjem kolu, kada su sve dvojbe oko naslova prvaka bile otklonjene. Doduše, i tu je bilo s(p)retno izborenih bodova, ali promjena se vidjela.

Danas Dinamo ima sedam pobjeda, dva neriješena rezultata i tri poraza u dosadašnjih dvanaest utakmica SuperSport HNL-a. Pritom je važno istaknuti da je u prva četiri kola osvojen maksimalan broj bodova. Modri su u tom razdoblju odigrali samo jednu europsku utakmicu, onu prvu s Qarabagom u zadnjoj rundi kvalifikacije Lige prvaka. Od uzvrata s istim suparnikom do danas, Dinamo je u prvenstvu uknjižio po tri pobjede i poraza te dva remija.

Pljuska

Netko će reći da je možda u pitanju slučajnost ili splet nesretnih okolnosti, ali prisjećanje na ne tako davnu prošlost pokazuje da nije ni jedno ni drugo. Naime, nakon povratka iz Bakua Dinamo je iščupao bod na Rujevici (1:1), s time da je na toj utakmici uputio tek četiri udarca, od kojih je jedan jedini išao u okvir gola. Zatim, težak poraz od Bayerna začinjen je gromoglasnom pljuskom na gostovanju kod Slaven Belupa (1:4).

Nakon remija s Monacom u Ligi prvaka ostvarena je minimalna pobjeda na gostovanju kod Varaždina (1:0), i to uz puno muke. Zapravo, pitanje je kako bi ta utakmica završila da u 35. minuti Lamine Ba nije napravio teški kiks na dvadeset metara od svojega gola, gurnuvši loptu u noge Sandru Kulenoviću. U nastavku te akcije postignut je pobjedonosni gol. Na kraju, suvišno je podsjećati kako se Dinamo proveo protiv Osijeka (2:4), neposredno nakon pobjede u Salzbugu.

Sve navedeno vrlo snažno sugerira da Modri očigledno imaju određenih problema s prebacivanjem iz Lige prvaka u SuperSport HNL. Iako je sezona još mlada i barem u teoriji svi na raspolaganju imaju dovoljno vremena za eventualno ispravljanje propusta, jasno da svako Dinamovo prosipanje bodova može donijeti povećanje zaostatka za Hajdukom i Rijekom. Baš iz tog razloga Bjelica vrlo dobro zna da više nema pravo na kiks u prvenstvu.