Iako je odmah bilo jasno da će osnivanje Super lige izazvati dosta otpora, brzina kojom se ta ideja urušila iznenadila je baš sve u svijetu nogometa. Natjecanje skrojeno po mjeri klubova koji se smatraju elitom praktički je nestalo unutar tri dana, nakon što su od njega odustali engleski klubovi Manchester City, Chelsea, Liverpool, Manchester United, Arsenal i Tottenham te Inter, Atletico Madrid i Milan.

– Koncept Super lige je ispao totalni fijasko u rekordnom roku. Sama je objava došla preko noći, iako svi već godinama znamo da ta ideja tinja. Stvarno se sve urušilo jako, jako brzo – objašnjava Marko Naletilić, jedan od najuglednijih hrvatskih menadžera.

Prema njegovim riječima, osnivači Super lige su očigledno procijenili da im ni novi format Lige prvaka neće donijeti dovoljno.

– U nogometu se tek sada osjeća pravi učinak krize zbog pandemije COVID-19. Prošlo je više od godinu dana zatvaranja stadiona i problema sa sponzorima i TV-pravima, a posljedice su sve veće i veće jer su klubovi trošili puno više nego što su mogli zaraditi.

Danas nije rijetkost da se rade transferi od dvjesto milijuna eura. Osim toga, tu su i plaće igrača. U pitanju su velike svote, a novi format Lige prvaka dolazi tek 2024. godine. Zbog toga su išli u osnivanje Super lige, natjecanja u kojem bi dijelili svu dobit. Međutim, u brzini su ignorirali puno toga – dodaje Naletilić.

Utjecaj politike

Za Super ligu su već bile već osigurane 3,5 milijarde eura američke banke JP Morgan.

– Nogomet je danas veliki svjetski biznis, a Amerikancima je to bila prilika da se uključe. Kao ljubitelju nogometa, nije mi žao što je taj pokušaj osnivanja Super lige ovako završio. Međutim, ne treba misliti da je ta priča sada gotova.

Nezadovoljstvo klubova je izašlo na površinu i zato smatram da UEFA s njima mora postići nekakav kompromis. Najviše me iznenadila brzina kojom su ti klubovi odustali od Super lige. Mislim da je do toga došlo zbog utjecaja politike.

Protiv Super lige su se izjasnili Boris Johnson i Emmanuel Macron, premijer Ujedinjenog Kraljevstva i predsjednik Francuske, a to su dvije ozbiljne nacije. Mislim da je to imalo vrlo bitnu ulogu.

Navijači tih klubova pokazali su što misle o Super ligi, ali mislim da je politika tu ipak bila najvažnija – kaže Naletilić, uz napomenu da je klubove više od UEFA-e mogla uplašiti upravo politika.

Od prve su sekunde najave Super lige apsolutno svi bili protiv te ideje, tvrdeći da bogataši žele ukrasti nogomet navijačima.

– Rekao bih da je to koncept američkog profesionalnog sporta, u kojem se ne može ispasti iz lige. Tradicija nogometa u Europi ipak je bitno drugačija i ljudi to žele. Po meni, takav način natjecanja ubija nogomet u svakom smislu.

Američki sport funkcionira na drugačiji način, tamo su klubovi franšize koji nemaju korijene poput nogometnih klubova u Europi. Jednostavno, nogomet je nešto sasvim drugo i bilo je jasno da ljudi to neće prihvatiti. Tradicija se ne može kupiti novcem, tradicija se stječe desetljećima, da ne kažem stoljećima – tumači Naletilić.

Odrediti limite

Uz napomenu da ovakav ishod ne predstavlja totalni poraz klubova koji su htjeli organizirati Super ligu, ugledan menadžer smatra da će UEFA morati povući određene poteze i postići kompromis.

– Oni se ne smiju postaviti pretvrdo prema klubovima. Po meni, morat će ipak napraviti promjenu raspodjele novca od svojih natjecanja. UEFA je pokazala mišiće, ali sada treba ubrzati reforme kako bi svi bili zadovoljni.

Klubovi bi, s druge strane, sami trebali preispitati vrijednosni sustav nogometnog tržišta. Jednostavno, trebalo bi više poštovati odredbe Financijskog fair-playa u puno strožem smislu. Uvijek će se pojaviti neki ambiciozan klupski predsjednik koji će novcem pokušati privući određenu zvijezdu i pobijediti u tržišnoj utakmici.

Jednostavno, treba napraviti da transferi konstantno ne probijaju rekordne iznose, kao i plaće igrača. Takve se cifre u nogometnom sustavu kakav je danas ne mogu zaraditi da bi klub bio samoodrživ.

Tu leži kvaka i to treba promijeniti. Puno je lakše odrediti limit troškova nego izmišljati natjecanja poput Super lige. Na kraju krajeva, i ta Super liga nosila bi poslovni rizik da je zaživjela.

Pitanje je bi li to natjecanje u idućih deset-petnaest godina donijelo dovoljne količine novca jer bi te cifre sigurno postale veće. Zato treba odrediti limite, a igrači će sigurno igrati za manje novca ako im bude jasno da više od toga ne mogu dobiti – objašnjava Naletilić, dodajući da je Zlatan Ibrahimović svojedobno to i potvrdio.

Prema njegovim riječima, potrebno je promijeniti način razmišljanja u profesionalnom nogometu.

– Tomu na kraj mogu stati samo klubovi. Sve dok postoje pojedinci koji su voljni rušiti financijske barijere i oni koji ih žele pratiti, situacija se neće promijeniti. Na primjer, PSG od 2018. godine ima Neymara i Kyliana Mbappea pa nije uspio osvojiti Ligu prvaka.

Prema tome, astronomske svote novca nisu nikakvo jamstvo uspjeha. S druge strane imamo Bayern, koji uvijek pazi na troškove, a postiže vrhunske rezultate – zaključuje Naletilić.

Bobanova inauguracija velika stvar

Prema Naletilićevu mišljenju, hrvatski je nogomet dobio veliko priznanje u obliku imenovanja Zvonimira Bobana za prvog nogometnog operativca UEFA-e.

– Nikada u povijesti nismo imali nekoga na tako važnoj poziciji.

Boban je svojedobno bio praktički drugi čovjek FIFA-e, a sada ima jednako važnu ulogu u UEFA-i. Smatram da je to iznimno velika stvar za hrvatski nogomet i njegov razvoj – ističe Naletilić.