ZAGREB  Prema 30. godišnjem pregledu financija u nogometu Deloitteovog odjela sportskih djelatnosti, europsko nogometno tržište sveukupno se smanjilo za 13 % na 25,2 milijarde eura u 2019./2020. uslijed pandemije koronavirusa.

U apsolutnom iznosu, “velikih pet” europskih liga, s rekordnim udjelom od 60 % u europskom nogometnom tržištu, snosilo je najveće financijske posljedice te su njihovi zajednički prihodi pali za 11 % (1,9 milijardi eura) na 15,1 milijardu eura.

Bundesliga je zabilježila najmanji pad (4 %, 137 milijuna eura) u ukupnim prihodima jer je sezona završila prije kraja financijske godine te je televizijskim kućama odobrila minimalne popuste.

Bundesliga je ostvarila prihode od 3,2 milijarde eura i premašila La ligu (3,1 milijarda eura) kao nogometna liga s drugim najvećim prihodima u 2019./2020. nakon što su prihodi La Lige pali za 8 %.

Serie A s prihodima od 2,1 milijardu eura (pad od 18 %) i francuski Ligue 1 (jedina od „velikih pet” liga koja je otkazala sezonu kao odgovor na pandemiju) s prihodima od 1,6 milijardi eura ostvarili su ostatak ukupnih prihoda „velikih pet” europskih liga od 15,1 milijardu eura.

“Tek ćemo za nekoliko godina znati kakve je financijske posljedice pandemija bolesti COVID-19 imala na europski nogomet. No, već sada postajemo svjesni razmjera financijskog učinka pandemije na europske klubove,” kazao je Dan Jones, partner i voditelj u Deloitteovu odjelu sportskih djelatnosti.

“Potrebno je napomenuti da iako je sada već prošlo 16 mjeseci od početka pandemije u Europi, analiza u ovom izvješću usredotočila se na financijsku godinu 2019./2020. te se stoga u većini slučajeva odnosi na tri mjeseca učinka pandemije bolesti COVID-1Zbog toga će se neke stavke prihoda i troškova za sezonu 2019./2020. iskazati u financijskoj godini koja završava 2021. godine,” dodao je.

Zajednički prihodi klubova Premijer lige pali su za 13 %, s rekordnih 5,8 milijardi eura u 2018./2019. na 5,1 milijardu eura u 2019./2020., što je prvi dosadašnji pad prihoda Premijer lige.

Unatoč tomu, prihodi Premijer lige svejedno su 60 % veći od prihoda najvećeg konkurenta, Bundeslige, premda se razlika smanjila sa 73 % u 2018./2019.

Zbog relativno fiksnih troškova klubova Premijer lige i pada prihoda, zajednička operativna dobit skoro je u potpunosti nestala.

“Jasno je kako elitni klubovi uglavnom imaju fiksne troškove, osobito kad je riječ o plaćama. Zbog višegodišnjih ugovora igrača, klubovima je iznimno teško smanjenjem troškova plaća neutralizirati šokove za prihode prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 . Bit će zanimljivo saznati kako će se odnos plaća i prihoda mijenjati u 2020./2021. i poslije te hoće li se dosad neumoljiv rast usporiti, zaustaviti ili prekinuti,” naglasio je Jones.