RIJEKA Razdoblje zimskih priprema, pogotovo kada na jednom mjestu boravi više momčadi, obično su prilika za susrete s mnogim poznatim licima, a u Umagu je proteklog tjedna jedno od tih bio Bekim Balaj. Danas 30-godišnji albanski napadač odradio je sezonu i pol u dresu Rijeke, u 55 utakmica postigao 20 golova i ostao u sjećanju kao vrijedan radnik i solidan realizator.

Danas je igrač Sturma iz Graza koji je u Umagu odradio završni dio priprema za utrku za naslov prvaka sa Salzburgom. Tijekom riječkih dana bio je korpulentan, sada kao da je izgubio malo mase.

– Možda je malo do riječke klime i do lijepog života uz more, ha, ha… – smije se dobro raspoloženi Balaj, koji je iz Rijeke otišao u ruski Akhmat iz Groznog.

– U Rusiji sam imao puno problema s ozljedama, gotovo godinu i pol dana sam se mučio s time. Ali bilo je dobro iskustvo otići iz HNL-a u rusku ligu. Sada sam u Sturmu gdje je liga slična onoj u Hrvatskoj, ali s ponekom momčadi više koja je konkurentna za vrh. Prošla sezona nije bila kakvu smo očekivali, ali sada igramo dobro i pobjedom u zaostaloj utakmici koju igramo u nedjelju možemo na prvo mjesto.

Kaže Balaj da je zadovoljan u Grazu.

– U Grazu je lijepo živjeti, zadovoljan sam i klubom… Ni Rijeka nije daleko, nisam dugo bio, ali sam gledao utakmicu protiv Napolija na televiziji, Rijeka je pokazala da pripada Europi.

Osvrnuo se i na razdoblje provedeno na Kantridi i Rujevici.

– Nosim lijepe uspomene, osobno sam proveo sjajne trenutke igrajući za Rijeku. Žao mi je samo što nisam osvojio poneki trofej, Rijeka je uzela dvostruku krunu sezonu nakon što sam otišao. Volio bih da sam bio dio toga, vidio sam neke slike slavlja, ali ostaje mi utjeha da sam bio dio momčadi koja se stvarala za to.

U Umagu nije mogao sresti puno suigrača iz riječkih dana, momčad se bitno promijenila.

– S Tomečakom sam igrao šest mjeseci prije nego je otišao, a od ostalih tu su vratari, Prskalo te Nwolokor i Nevistić, koji su tada bili mladi i tek se probijali. Vidio sam i direktore Juričića i Mancea, to su ljudi koje mi je uvijek drago sresti – zaključio je Bekim Balaj.