Ovotjedni nagli skok broja novozaraženih od koronavirusa, najviši od početka epidemije, nakon latentnog i pomalo zlogukog porasta prošlog tjedna prilično je zatekao »opuštenu« domaću javnost, a ništa manje i vladajuće u aktualnom predizbornom lovu na novi mandat.

Gotovo idilična epidemiološka slika koja se kao naručena valjala od kraja svibnja do sredine lipnja s podacima »nula« do maksimalno dvoje novozaraženih po danu ostavljala je dojam da je virus stavljen pod kontrolu i da tzv. novo-normalno unatoč očekivano kilavom startu turističke sezone, praznim apartmanima malih iznajmljivača i ispraznoj predizbornoj kampanji, vraća život.

No, oko 100 novozaraženih uoči ovog vikenda i izborne nedjelje 5. srpnja odjeknulo je i kao politička bomba dovoljno snažno da se već otvoreno kalkulira o sudbini održavanja samih parlamentarnih izbora po utanačenom datumu.

Novi prodor

Ma koliko se sama ideja o odgodi izbora činila skarednom, ustavnom regulativom predviđena je i takva mogućnost, doduše, kao krajnost parlamentarne putešestvije. Teško je zamisliti uvjete osobnog dolaska birača na glasačka mjesta ako se troznamenkasta brojka novozaraženih bude iz dana u dan ponavljala.

Postroženi režim obavezne 14-dnevne samoizolacije za sve putnike koji u Hrvatsku ulaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije interventno je uvedena prije nekoliko dana, zajedno s mjerom obaveznog nošenja maski u javnom prijevozu u cijeloj zemlji, koja će se uskoro proširiti i ulaske u trgovačke centre i osoblje u ugostiteljskim objektima.

Za putnike iz EU to se nije dogodilo. Zasad. Povod za postroženi režim bio je prodor virusa u đakovačkom samostanu Milosrdnih sestara sv. Križa, tamošnjem sjemeništu i nadbiskupiji nakon što je ustanovljeno da su se dvije časne sestre vratile zaražene s putovanja na Kosovo. Časne sestre vode i dječji vrtić u sklopu samostana pa su i tamošnja djeca, čak 133 mališana i njihovi roditelji poslani u samoizolaciju.

Narodnjački klubovi

Đakovo je evidentiralo 38 novooboljelih kritičnog četvrtka dok je u Zagrebu s prvotnih 28 zaraženih objavljena napomena zagrebačkog stožera civilne zaštite da su naknadno otkrivena još 18 slučaja, sveukupno 46 novozaraženih uoči vikenda.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »Andrija Štampar« Zvonimir Šostar objavio je da su među 18 naknadno prijavljena slučaja pretežito mladi ljudi koji su se zarazili u narodnjačkim klubovima. O kojim je klubovima riječ i hoće li biti stavljeni pod epidemiološki nadzor ostalo je nepoznato. Ostali inficirani su putnici, dvoje koji su putovali u BiH, dvoje iz Srbije a dva su slučaja povezana direktno s Đakovom, naveo je Šostar.

Virus je, nažalost, ušao i u zagrebačke bolnice. Najveća grupa oboljelih detektirana je u Psihijatrijskoj bolnici »Sveti Ivan« u zagrebačkom Jankomiru, njih 21, od kojih su 16 pacijenti i pet medicinskih sestara i tehničara.

Zaražena je liječnica iz KB Dubrava i specijalizantica iz Vinogradske te pacijent iz KBC Zagreb na Rebru koji je hospitaliziran zbog lakših ozljeda. Od koronavirusa obolilo je i dijete iz jednog zagrebačkog vrtića te oba njegova roditelja.

Naime, otac se zaražen vratio iz Kazahstana i pritom prenio bolest i na trudnu suprugu. Dvije su odgajateljice poslane u samoizolaciju, kao i 15 vrtićke djece.

Psihološki predah

U javnosti je opće prihvaćena tvrdnja da drugi val ne dolazi prije jeseni i da je prijenos virusa u ljetnim mjesecima otežan. Ako je suditi po procjenama epidemioloških stručnjaka aktualni nagli porast broja novozaraženih doista se ne može pripisivati nekom novom valu.

Riječ je o svojevrsnom odgođenom porastu broja novozaraženih, grubo rečeno, iz početne faze cirkulacije virusa iz čega proizlazi da lipanjski porast broja oboljelih nije u presudnoj vezi s putovanjima i dolascima putnika iz BiH i Srbije u Hrvatsku nakon otvaranja granica.

Razdoblje bez novoinficiranih ili s niskim jednoznamenkastim brojem otkrivenih slučajeva bio je svojevrsni interval, dobrodošli psihološki predah za javnost. Znanstvenik i redoviti predavač na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Gordan Lauc ističe da broj novooboljelih u Hrvatskoj još uvijek ne predstavlja značajno povećanje.

Sezonalnost

– Serološka istraživanja koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazala su da je u Hrvatskoj oko 80.000 ljudi bilo u kontaktu sa SARS-CoV-2. Očito je da se u nekim zatvorenim sredinama virus nastavio širiti i tijekom karantena, pa nije bilo neočekivano da ćemo neke od tih mikro žarišta u nekom trenutku pronaći.

Mislim da je ovo što sada vidimo u biti samo posljedica toga da smo pronašli nekoliko takvih žarišta i analizom njihovih kontakata nalazimo nešto veći broj slučajeva. No, u odnosu na tih 80.000 koliko znamo da je bilo zaraženih, ovih nekoliko stotina ne predstavlja značajno povećanje.

Situacija u susjednim zemljama nije bitno drugačija, nego što je to u Hrvatskoj i zato mislim da importirani slučajevi ovdje nisu presudan element, ističe Lauc naglašavajući da Hrvatska nema potrebe da uvodi restriktivne mjere.

– Mislim da je najvažnija činjenica da trenutno imamo iznimno mali broj oboljelih, tj. da u bolnicama gotovo da nema pacijenata s COVID-19. Sličnu situaciju vidimo širom Europe, tj. iako imamo određeni broj ljudi koji su pozitivni na PCR test virusa u nosu, teško oboljelih je jako malo.

Tu činjenicu nije moguće objasniti mutacijama u virusu, budući da isti efekt vidimo više manje svugdje i nije moguće da su se svi virusi odjednom promijenili. Puno vjerojatnije objašnjenje je da se radi o sezonalnosti virusa, tj. da ljudi tijekom ljetnog perioda mogu puno lakše »pobijediti« virus i zato vidimo sve veći udio asimptomatskih slučajeva.

U tom kontekstu, mislim da se nadležne službe i javnost moraju više fokusirati na broj teško bolesnih ljudi, nego na broj ljudi kojima je testiranjem virus pronađen u nosu.

Dok u bolnicama nemamo nekoliko stotina teško oboljelih mislim da nema potrebe za nikakvim restriktivnim mjerama kojima bismo pokušali ograničiti širenje virusa, zaključio je Lauc.

Ravnoteža umjesto lockdowna

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. Vladimir Mićović komentira pesimističnu prognozu američkog Instituta za metriku i procjene u zdravstvu (IHME) Sveučilišta Washington iz Seattlea koja u analizi zemalja svijeta zahvaćenih koronavirusom ističe da će do 1. listopada Hrvatska imati čak 1.498 preminulih od COVID-19, u odnosu na sadašnjih 107, s grafičkim prikazom krivulje koja agresivno raste od početka kolovoza

– Svaka je procjena relevantna ako se temelji na parametrima koji su realistični i uzeti u obzir na odgovarajući način. Te varijable su iz procjene za nas loše jer procjenjuju da neke stvari u Hrvatskoj ne radimo kako treba. Svi su odgovorni. Struka postavlja okvire, a ljudi su zaduženi za provedbu toga, od organizatora koncerata i manifestacija do pojedinaca.

Puno smo dobrog napravili, a sada je greška jer smo se prerano otvorili. Sve to još i nije toliko problem koliko činjenica da ljudi više nisu oprezni, upozorio je Mićović smatrajući da umjesto potpunog zatvaranja treba pronaći ravnotežu i pooštriti mjere na granici, zabraniti posjete bolnicama, domovima za starije, nositi maske u svim zatvorenim prostorima uz još niz drugih mjera koje će morati biti strože nadzirane. Kada će se zaustaviti porast broja zaraženih, prema njegovim riječima, ovisit će o tome koliko će se brzo uspostaviti ravnoteža.