Piše: Jelena Tomac Grbac, psihologinja, Voditeljica ljudskih resursa u Aestusu

U vremenu kada su zahtjevi radnog okruženja sve veći, a granice između posla i privatnog života često nejasne, sve se češće susrećemo s pojmom burnouta, odnosno sindroma izgaranja. Riječ je o stanju emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim stresom, najčešće na radnom mjestu. Iako organizacije kao što je Aestus sve više prepoznaju važnost mentalnog zdravlja zaposlenika, prevencija burnouta još uvijek najviše ovisi o osobnim strategijama suočavanja i razvoju otpornosti.

Foto: IStock

Što je otpornost i zašto je važna?

Otpornost (resilience) možemo opisati kao sposobnost da se prilagodimo izazovima, oporavimo od stresa i iz njega izađemo jači. To ne znači biti „nepobjediv“ ili ignorirati teškoće, već znati kako se nositi sa stresom na optimalan način. Dobra vijest je da se otpornost gradi i razvija, i to kroz svakodnevne navike, podršku i kulturu koja potiče psihološku sigurnost.

Osobne strategije za očuvanje mentalne snage

Postavljanje granica: U stresnim razdobljima, kao što je period završnih računa za naše računovođe, posebno je važno naučiti reći „ne“ kada je potrebno. Jasno postavljanje granica i kvalitetno prioritiziranje te efikasno upravljanje svojim vremenom i energijom smanjuje osjećaj preopterećenosti i stvara prostor za oporavak.

Briga o tijelu = briga o psihi: Kvalitetan san, redovita tjelovježba i pravilna prehrana osnovni su alati u prevenciji burnouta. Tijelo i um su povezani, a kad je jedno iscrpljeno, drugo to brzo osjeti. U Aestusu imamo vlastitu teretanu kao i organizirane obroke, kako bi ove temeljne potrebe bile „na dohvat ruke“ zadovoljene.

Tehnike opuštanja: Prakticiranje tehnika poput mindfulnessa, disanja ili kratkih pauza tišine može značajno smanjiti razinu stresa. I samo 5 minuta svjesnog disanja može „resetirati“ um. Postoje mnoge aplikacije koje nude vođene meditacije i vježbe disanja.

Društvena povezanost: Kvalitetni odnosi – bilo u obitelji, među prijateljima ili kolegama – djeluju kao amortizeri stresa. Stoga je organizacijska kultura koja je otvorena, prijateljska i potiče timski rad i zajedništvo izuzetno važna. Razgovor s nekim tko vas razumije na poslu („poslovni prijatelj“) može imati terapeutski učinak.

Samorefleksija i zahvalnost: Redovito zapisivanje misli, osjećaja i onoga na čemu smo zahvalni pomaže održati psihološku ravnotežu. Ovo su jednostavne, ali moćne metode jačanja unutarnjih resursa.

Traženje profesionalne pomoći: Ako osjećate da ne možete sami upravljati stresom, razgovarajte s psihologom ili savjetnikom. Poneke organizacije, kao Aestus, nude besplatne usluge savjetovanja za svoje zaposlenike, a u slučaju da ne radite u takvoj – obratite se stručnjacima koji se bave tom djelatnošću.

Uloga organizacija: otpornost se ne razvija u izolaciji

Iako je osnovna osobna odgovornost za vlastito osnaživanje i razvoj najvažnija, poslodavac odnosno organizacijska kultura igra važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Evo nekoliko primjera kako organizacije mogu aktivno doprinositi otpornosti zaposlenika:

Psihološka sigurnost: stvaranje prostora gdje zaposlenici smiju izreći sumnje, pogreške ili nesigurnosti bez straha od osude. Kultura koja potiče učenje iz pogrešaka i kontinuirano napredovanje osigurat će psihološku sigurnost zaposlenicima kako bi bili opušteni u svom radu.

Fleksibilnost: omogućavanje fleksibilnih radnih uvjeta, uz sve financijske i materijalne benefite, tamo gdje je to moguće, poput rada od kuće ili fleksibilnog radnog vremena, kako bi zaposlenici mogli bolje uskladiti profesionalne i privatne obaveze. Time smo i u Aestusu izbili nepotreban stres „kašnjenja“ i gužve, već zaposlenici fleksibilno dolaze i odlaze s posla i na posao te povremeno rade od kuće.

Edukacije i radionice: osim stručnih računovodstvenih i financijskih edukacija u koje Aestus kontinuirano ulaže, radimo mnogo i na tzv. mekim vještinama, kroz radionice i osobno savjetovanje. Naime, kako je posao računovođa izuzetno odgovoran i ponekad stresan, svakome je na raspolaganju i osobno savjetovanje gdje prolazimo kroz njihove osobne poteškoće i mogući plan aktivnosti za rješavanje i osnaživanje. U planu nam je nadalje za ovu godinu, nakon završnih, niz radionica otpornosti, treninge emocionalne inteligencije i preventivne psihološke podrške, kako bi svatko zainteresiran mogao usvojiti vrijedna znanja i vještine koje podižu otpornost.

Vodstvo koje osnažuje: voditelji timova koji znaju prepoznati znakove stresa kod svojih članova tima i koji vlastitim primjerom potiču zdrave navike imaju veliki utjecaj na ukupnu otpornost organizacije. Upravo s voditeljima timova radimo kroz Akademiju voditeljskih vještina, kako bi mogli oni biti što bolji i podržani u svojoj ulozi, a time kako bi mogli širiti pozitivni model ponašanja i osnaživati svoje kolege u svakodnevnom radu.

Kako se u Aestusu nosimo s periodom završnih računa?

U ovom intenzivnom periodu ključni su redovita komunikacija, podrška voditelja i fleksibilnost u organizaciji radnog vremena. Uz to, zaposlenicima su na raspolaganju stručna i psihološka savjetovanja te alati za nošenje sa stresom, kako bi i u najintenzivnijim razdobljima mogli zadržati koncentraciju i balans. Znamo da su naši računovođe temelj Aestus usluge – zato brinemo da i u najnapetijim tjednima ne zaborave disati, odmoriti se i osjetiti da nisu sami.

Zaključno: burnout nije znak slabosti, već poziv na promjenu

Važno je razumjeti da burnout nije osobni neuspjeh. On je često rezultat nesklada između zahtjeva i resursa – i osobnih i organizacijskih. Prevencija burnouta zato zahtijeva dvosmjernu strategiju: osobnu brigu o sebi i stvaranje radne kulture koja njeguje otpornost. U vremenu u kojem trenutno živimo, otpornost je jedna od ključnih vještina za kvalitetan život. Želim vam svima mnogo otpornosti!