Svake se jeseni tradicionalno održava natječaj Novog lista i INA-e, kojim se nagrađuju tri najbolja ekoprojekta osnovnih ili srednjih škola te dječjih vrtića i školskih domova diljem Republike Hrvatske.

Tako je i ove školske godine 2023./2024. raspisan natječaj za ekološke projekte, što je trajao do jučer, 13. studenoga.

Cilj promoprojekta su edukacija te aktivnosti vezane za očuvanje i poboljšanje kakvoće zraka, tla, voda i mora, uporabe i iskorištavanja otpada, zaštite te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, kao i životnog, odnosno radnog prostora itd.

Velik odaziv i pristigli projekti prethodnih godina generirali su brojne inovativne načine na koje možemo sačuvati okoliš koji nas okružuje, ali i pokazali da postoji još čitav niz neiscrpnih mogućnosti, a tko ih može bolje uočiti nego dječja mašta i radoznalost?

Osim toga, kad odrastemo okrećemo se sebi, kako je to Vladan Desnica opisao:

– “U vrevi života, kao da potpuno zaboravimo na pejzaž, potpuno izgubimo vezu sa stablima, s prirodom oko nas. Zanima nas samo čovjek, go živ čovjek, s njegovim srcem punim strepnja i nemira i strasti, s njegovim vječitim nespokojstvom i s besprekidnim motanjem i treperenjem i svjetlomrcanjem čuvstvovanja u njemu”, a upravo je jedan od glavnih motiva prijave na natječaj dva ekoprojekta što ćemo predstaviti taj da se mlađe uzraste pokuša usmjeriti, kako ne bi izgubili poveznicu s prirodom, odnosno ukazati im da bi se trebali ponašati uviđavno prema okolišu. Možda je pomalo patetična i već otrcana fraza, ali je također i istina koju stalno treba imati na umu – Zemlja je trenutno jedini dom koji imamo.

Kako su reciklirali naši preci

Jedan od dva zanimljiva ekoprojekta što smo nasumično izdvojili za prezentaciju je onaj naziva Naši stari su znali ali mi moreme bolje… Srednje škole Zlatar iz Krapinsko-zagorske županije, koja je prošle godine osvojila treću nagradu za najbolji ekoprojekt dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola Novoga lista.

Ove su godine pak nositelji aktivnosti zlatarske srednje škole učenici 1.G, 2.G te 3.G razreda, a voditelji projekta su zaposlenici škole, profesori Božena Palanović, Anita Pavlek, Iskra Joć, Davorka Pelko, Snježana Švaljek i Silvija Dedović, s kojom smo razgovarali:

Možete li nam ukratko predstaviti vaš projekt Naši stari su znali ali mi moreme bolje… s kojim ste se ove godine prijavili na natječaj u organizaciji Novog lista i INA-e?

Učenici će se u projektu baviti otpadom i recikliranjem s povijesnog i praktičnog aspekta – kako su reciklirali naši preci. Proučit će najpoznatije povijesne primjere reciklaže npr. Zagrebačku lanenu knjigu, primjere reciklaže u graditeljstvu, s posebnim naglaskom na baštinu Hrvatskog zagorja, zatim će istražiti kroz intervjue kako su naše bake i djedovi korisno zbrinjavali otpad i ponovo upotrebljavali stvari.

Također će istražiti kako posluju reciklažna dvorišta u njihovim općinama i ima li ih dovoljno. Isto tako, istraživat će znaju li učenici i građani kategorizirati i pravilno razvrstavati otpad. Projekt su osmislile i vode ga nastavnice povijesti, geografije, matematike i biologije koje će, svaka sa svog stanovišta, voditi učenike kroz projektna istraživanja.

Zbog čega ste se prijavili na ovogodišnji natječaj?

Na projekte se prijavljujemo jer na taj način dajemo mogućnost kreativnim i maštovitim učenicima da se izraze na načine na koje ne mogu na običnoj nastavi. To nam je osnovni motiv. Kao ekoškola s dijamantnim statusom trudimo se obrazovati mlade ljude, ali i zaposlenike naše škole, kako pravilno razvrstavati otpad, što i radimo već dugi niz godina na razini naše ustanove.

Ovaj projekt će još više pridonijeti razvijanju svijesti i važnosti selektivnog odvajanja otpada, kao i reciklaži. Generalno govoreći, promičemo svijest o važnosti ekologije. Mi imamo status ekoškole od 2008. godine i svake godine radimo nešto na temu ekologije. Uključujemo se u razne ekonatječaje i ekoprojekte, a ponekad i osvojimo neku nagradu.

Možete li nam navesti neke recentne uspjehe?

Nagrađeni smo na vašem natječaju prošle godine s projektom Buš došel u Zlatar, gdje smo se bavili tematikom prometa i promovirali vožnju biciklom, Također smo pobijedili na natječaju Jutarnjeg lista za najbolje edukativno kreativne radove na temu energetske učinkovitosti, osvojili smo novčanu nagradu u kategoriji srednjih škola… to su najnovije pobjede.

Drugi nasumično izabrani ekoprojekt što ćemo prezentirati je Daj pet za zeleni svijet Dječjeg vrtića Vukovar I, odnosno područnog objekta Leptirić. Nositelji projektnih aktivnosti su djeca i roditelji vrtićkih skupina područnog objekta Leptirić, a voditeljica je Kristina Zorić Beslema koja nam je ukratko predstavila projekt koji involvira najmlađe pripadnike našeg društva.

Projekt Naši stari su znali ali mi moreme bolje… Nositelji aktivnosti zlatarske srednje škole su učenici 1.G, 2.G te 3.G razreda, a voditelji projekta su zaposlenici škole, profesori Božena Palanović, Anita Pavlek, Iskra Joć, Davorka Pelko, Snježana Švaljek i Silvija Dedović

Buvljak ispred vrtića

Možete li nam reći koji je glavni cilj vašeg ekoprojekta kojim ste se prijavili na natječaj?

Projekt Daj pet za zeleni svijet naš je dugoročni projekt, kojem je glavna okosnica realizacija buvljaka ispred vrtića dvaput godišnje, na jesen i proljeće. Važan motiv za održavanje našeg buvljaka je činjenica kako i puno bogatije zemlje od nas, poput primjerice Norveške, imaju ovakve oblike razmijene.

Djeca, naročito vrtićke dobi, brzo prerastu odjeću i čemu onda kupovati novo? Zatrpavamo se nepotrebnim, jeftinim tekstilom i samo bacamo, a za proizvodnju samo jedne majice potrebno je vode koju prosječna osoba popije u četiri godine. Dijete u našem vrtiću čuva svoje stvari te kad preraste odjeću i obuću, odnosno igračke, zna kako stvari ne gube svoju vrijednost te da ih se može zamijeniti, pokloniti ili prodati.

Također, vrtić smo u predivnoj Slavoniji, u kojoj ako imaš komadić zemlje – obradi je te nahrani svoju obitelj i sebe. Mi imamo svoj komadić zemlje i svoj plastenik. Tamo uzgajamo voće, povrće, začinsko bilje od sjemena, plastenika, presade do vrta. Uzgojeno jedemo, dijelimo, pravimo zimnicu, čajeve te pišemo recepte. Ukratko, cilj našeg projekta je potaknuti ekološko ponašanje djece i odraslih razumijevanjem o odvajanju, recikliranju i održivom promišljanju o otpadu te stvaranjem senzibiliteta prema biljnom i životinjskom svijetu za održivost planeta Zemlje.

Koji je glavni motiv da ste se prijavili ove godine na naš natječaj?

Glavni motiv je taj da već od najranije faze potaknemo dječju osjetljivost prema okolišu i osobnoj ulozi u njegovu očuvanju te pritom razvijemo među njima suradničke odnose, odnosno ukažemo im koliko je bitno uvažavati mišljenja i stavove svojih prijatelja. Isto tako, važno nam je da najmlađi razumiju značaj prenošenja vlastitih spoznaja i informacija, kako bi mogli unijeti pozitivne promjene u svojoj vršnjačkoj skupini, obitelji, okruženju, zajednici i sl.

Koliko često vaš vrtić sudjeluje u ekoprojektima?

Vrtić smo koji je uključiv i otvoren. Radimo ekoprojekte svake godine, a ovdje ističem samo neke: »Vrtić u suživotu sa zaštićenim životinjama«, »Naselje po mjeri djeteta«, »Vrtić u zajednici«, »Živjeti uz rijeku«. Svi naši projekti bave se mijenjanjem na bolje društva u kojem živimo, a to se odnosi na nas same i našu lokalnu zajednicu.

Projekt Daj pet za zeleni svijet