Kraj kalendarske godine, za Novi list i INA-u, ali i za sretne, talentirane i kreativne školarce, znači biranje najboljeg školskog ekoprojekta. Radi se o natječaju koji se provodi već 15 godina, a kojem je cilj educiranje o važnosti očuvanja prirode i usvajanje praktičnih vještina za doprinos lokalnoj zajednici.

Nakon što je dugogodišnji voditelj posebnih projekata Novog lista Bruno Lončarić otišao u zasluženu mirovinu, promijenio se i komisijski tim. Njega sada čine Tea Karačić u ime Novog lista, biologinja Sunčica Strišković iz Javne ustanove Priroda te veteranka ovog projekta Slavica Rukavina – rukovoditeljica održivog razvoja i vodeća stručnjakinja za zaštitu okoliša u INA-i Rijeka. Nagrada od 1.500 eura odlazi jednom projektu.

Ove je godine na natječaj školskih eko projekata stiglo 46 prijava.

Među prijaviteljima su osnovne i srednje škole, učenički domovi i vrtići. Iz grada Rijeke su stigle samo dvije prijave – OŠ Vladimir Gortan i Osnovna katolička škola, dok PGŽ malo bolje kotira pa su se tako među prijavama našle Srednja škola Opatija, OŠ Dr. Andrija Mohorovičić u Matuljima te dvije škole s Krka.

– Ove smo godine zaprimili velik broj projekata, što svjedoči o neiscrpnom entuzijazmu i snažnoj želji za stvaranjem pozitivnih promjena. Iako je izazovno ne ponavljati se nakon svih ovih godina, svake nas godine iznova oduševi kreativnost i predanost prijavljenih, zadovoljna je Slavica Rukavina koja smatra da su pristigli radovi impresivni, a svaki projekt zaslužuje pažnju.

Svijest o čistoći okoliša razvija se od malih nogu / ISTOCK

– Većina ih je složena, s multidisciplinarnim pristupom, te obuhvaća razne aktualne teme. Očuvanje bioraznolikosti, razvrstavanje i ponovna upotreba otpada, briga o moru i klimatskim promjenama te sadnja autohtonih vrsta samo su neki od izazova kojima su se prijavitelji posvetili. Ponosni smo što su briga za okoliš i održivost postali prioritet i inspiracija za mnoge, dodala je Rukavina.

Izdvojili smo tri projekta finalista, ali koji nisu pobjednici ovogodišnjeg natječaja, kako bismo pokazali raznolikost prijava i smjerova u kojima se učeničke ideje mogu razvijati.

Kvalitetno osmišljeni projekti

Evo što je o njima rekla Sunčica Strišković iz Javne ustanove »Priroda«:

– Ove godine zapala me čast da budem u komisiji za odabir najboljeg ekoprojekta. Bilo je zaista puno prijavljenih projekata i mnogi od njih bili su vrlo maštoviti i kvalitetno osmišljeni. Bilo je izrazito teško odabrati najbolji projekt. Među favoritima našlo se nekoliko projekata koji su mi upali u oko. Dječji vrtić Popovača isplanirao je divan projekt „Vratimo djecu prirodi, približimo prirodu djeci“.

U sklopu projekta polaznici ovog vrtića stječu nova iskustva i znanja kroz boravak u prirodi i aktivnosti poput kampiranja i ribolova na obližnjem jezeru. U današnje doba djeca, pogotovo u gradovima, vrlo malo vremena provode u prirodi pa su ovakvi projekti od iznimne važnosti za pravilan rast i razvoj djece i razvijanje njihove svijesti o važnosti zaštite prirode i okoliša. Velika pohvala svim sudionicima ovog projekta, nastavite tako i dalje!

Učenici 4.-8. razreda Osnovne škola Ante Starčevića iz Lepoglave oduševili su nas pametnom upotrebom tehnologije u svom projektu „Navodnjavanje voćnjaka (solarna mini elektrana)“.

U OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi žele navodnjavati voćnjak pomoću mini solarne elektrane

Školski voćnjak odlučili su navodnjavati principom kap na kap uz pomoć pumpe koju će napajati mala solarna elektrana. Pametna upotreba novih tehnologija u svim aspektima našeg života, pa tako i u školskom voćnjaku, korak je prema održivijoj budućnosti.

Osnovna škola Šime Budinića iz Zadra odlučila je svoj eko projekt „Budućnost Jadrana je u našim rukama“ posvetiti očuvanju Jadranskog mora.

Uzimanje uzoraka mora iz zadarske uvale

Učenici koji sudjeluju na projektu sudjelovat će nizu zanimljivih edukativnih radionica u kojima će moći puno naučiti o fizikalnim i kemijskim parametrima mora, te o živom svijetu koji se u moru nalazi.

Istraživat će zagađenje mikroplastikom i izrađivat će bio kugle s mikroorganizmima te tako pomoći obnovi podmorja.

Ovakav znanstveno-istraživači rad važan je korak u stvaranju budućih znanstvenica i znanstvenika koji će svojim pronalascima i radom pomoći očuvanju prirode. Budućnost Jadrana zaista je u dobrim rukama!

Vratimo djecu prirodi

Dječji vrtić Popovača, koji nosi titulu ekovrtića od 2011. godine, pokrenuo je i održao projekt »Vratimo djecu prirodi, približimo prirodu djeci« kako bi djeca kroz praktične aktivnosti razvijala ekološku svijest, motoričke vještine i bliskost s prirodom. Projekt koji su osmislile odgojiteljice Nina Šuštić i Marija Mišković, uključuje suradnju s lokalnim organizacijama poput Udruge Moslavina, Knjižnice i čitaonice Popovača te Lokalne akcijske grupe Moslavina.

Projekt je podijeljen u četiri faze: Projektni dan u prirodi, Ribičija na Bolničkom jezeru, Avantura života i Dan geološke raznolikosti.

Prva faza, projektni dan, odvijala se na Moslavačkoj gori, gdje su djeca istraživala kristale i slušala legende tog kraja. Kroz aktivnosti su se kretala neravnim terenima, usvajajući prirodne oblike kretanja, te uživala u pikniku na svježem zraku.

Druga faza – ribičija – pružila im je priliku da nauče praktične vještine poput stavljanja mamca na udicu i strpljivog pecanja, a uz to su spoznali važnost zajedništva i druženja na otvorenom.

Najuzbudljivija faza, kampiranje pod nazivom Avantura života, organizirana je za djecu iz Popovače i Kutine.

Obiteljski kamp na Moslavačkoj gori

Uz edukativne radionice o paljenju vatre i sigurnom kretanju prirodom, djeca su gradila kamp, planinarila te istraživala prirodne ljepote poput Velikog slapa.

Na kraju projekta, tijekom Dana geološke raznolikosti, mališani su proučavali prirodne resurse poput nafte i plave gline, izrađivali rukotvorine te ih izložili javnosti.

Planinarenje Moslavačkom gorom /traženje kristala

Roditelji su istaknuli da djeca koja su sudjelovala u projektu češće imaju potrebu boraviti na otvorenom te traže odlazak u šumu, a njihova motivacija za boravkom u prirodi postala je intrinzična.

Također im se smanjila potreba za zatvorenim prostorom i korištenjem digitalnih medija, dok su sama djeca rekla da uživaju šetajući šumom koja im je postala draže mjesto druženja nego kuća.

»Budućnost Jadrana je u našim rukama«

Osnovna škola Šime Budinića iz Zadra, pod vodstvom profesorice biologije Anite Mustać, pokrenula bi ekološki projekt »Budućnost Jadrana je u našim rukama« s ciljem podizanja svijesti učenika o očuvanju Jadranskog mora i njegove bioraznolikosti.

U projekt bi bili uključeni učenici viših razreda koji kroz edukaciju, istraživački rad i terenske aktivnosti uče o prijetnjama poput klimatskih promjena, zakiseljavanja mora, zagađenja plastikom i smanjenja biološke raznolikosti.

Prijavljeni projekt obuhvaća pet radionica: istraživanje mora, fizikalno-kemijska analiza mora, živi svijet mora, istraživanje mikroskopom i izrada bio kugli za morsko dno.

Fizikalno-kemijska analiza mora na Noći istraživača

Učenici koriste prijenosni laboratorij za analizu parametara poput slanosti, temperature, pH vrijednosti, nitrata i fosfata. S pomoću digitalnih mikroskopa istražuju mikroorganizme i tragove mikroplastike iz uzoraka pijeska s morskih plaža.

Posebna inovacija projekta je izrada biokugli od gline i efektivnih mikroorganizama. Te kugle pomažu razgradnji otpada i obnavljanju morskog ekosustava. Pripremljene kugle učenici bacaju u more, omogućujući prirodni proces fermentacije koji obogaćuje morsko dno korisnim spojevima i kisikom.

Osim terenskih istraživanja, učenici izrađuju digitalne prezentacije, plakate i objavljuju svoje radove na virtualnoj oglasnoj ploči.

Mikroskopiranje pijeska sa zadarskih plaža

Projekt ne samo da potiče ekološku svijest, već razvija istraživačke vještine, preciznost, timski rad i digitalne kompetencije. Kroz ovaj inovativni pristup, učenici se aktivno uključuju u zaštitu morskog okoliša i razvijaju osjećaj odgovornosti prema prirodi.

Navodnjavanje voćnjaka

Osnovna škola Ante Starčevića iz Lepoglave osmislila je ekološki projekt pod nazivom »Navodnjavanje voćnjaka (solarna mini elektrana)«, kojim žele unaprijediti održivost školskog voćnjaka s jabukama i kruškama. Projekt vodi profesor Ivan Bešlić, a u njemu sudjeluju učenici od 4. do 8. razreda.

Glavni cilj projekta je postavljanje sustava za navodnjavanje kap po kap i raspršivanje, čime bi se voćnjak zaštitio od suše i mraza te povećao urod. Voda bi se crpila iz obližnjeg potoka koji prolazi kroz školsko zemljište, prolazila kroz kvarcni pijesak i sita za filtraciju te bi je pumpa, napajana solarnom mini elektranom, distribuirala do mlaznica u voćnjaku. U slučaju tehničkih poteškoća, alternativa bi bila korištenje kišnice.

Sustav je osmišljen tako da funkcionira neovisno i održivo najmanje pet godina uz pravilno održavanje. Projekt ima višestruke koristi: učenici bi stjecali znanja o obnovljivim izvorima energije, poduzetništvu i primjeni modernih tehnologija u poljoprivredi.

Financijska sredstva dobivena iz natječaja bila bi utrošena na kupnju opreme poput rezervoara za vodu, filtera za pročišćavanje, solarne mini elektrane, pumpi, cijevi, mlaznica i ostalih potrebnih dijelova. Ovim projektom škola nastoji povezati teoriju i praksu, potaknuti ekološku svijest i razviti inovativne vještine svojih učenika kroz konkretan doprinos lokalnoj zajednici.

Zajednička misija

Sva tri ekološka projekta dijele misiju – educirati mlade o važnosti očuvanja okoliša kroz praktične aktivnosti koje povezuju teorijsko znanje s realnim životnim iskustvima.

Projekti naglašavaju održivost kroz korištenje prirodnih resursa: OŠ Ante Starčevića koristi solarnu energiju za navodnjavanje voćnjaka, dok učenici OŠ Šime Budinića istražuju i obnavljaju morski ekosustav s pomoću biokugli. Slično, vrtić Popovača usmjerava djecu na istraživanje prirodnih resursa poput naftnih izvora i plave gline.

Ovim trima projektima zajednička je i interdisciplinarnost – kroz biologiju, ekologiju, tehniku i tehnologiju učenici razvijaju istraživačke, praktične i digitalne vještine, a njihovi projekti ističu vrijednost timskog rada i lokalne suradnje, povezujući učenike s roditeljima, stručnjacima i lokalnom zajednicom u stvaranju održivije budućnosti.