Mirovinskom reformom 2002. godine u Hrvatskoj je, kao što je poznato, uveden trodijelni mirovinski sustav. U prvi stup, koji se temelji na generacijskoj solidarnosti, izdvaja se 15 posto bruto plaće za mirovine sadašnjih umirovljenika. U drugi stup, koji je obvezan, ali se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji, izdvaja se 5 posto bruto plaće i to postaje kapitalizirana štednja za mirovinu. Treći stup je potpuno dobrovoljan, odnosno riječ je o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.
Svaki građanin za sebe odlučuje hoće li i koliko uplaćivati, a uz štednju, dobiva se prinos mirovinskog fonda, te još 15 posto državnih poticaja. Država štediši uplaćuje poticaje na kraju svake godine na osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu, maksimalno 750 kuna. Ako je, dakle, netko tijekom godine u treći stup uplatio 5.000 kuna, država će mu uplatiti maksimalni iznos, odnosno 750 kuna. Ako je uplatio i više, država će opet doznačiti 750 kuna. Stoga se ta uplata od 5.000 kuna godišnje (ili 416,6 kuna mjesečno) smatra optimalnom u smislu maksimalnog ostvarenja prava na državni poticaj s minimalnom uplatom. No, državni poticaji nisu jedina pogodnost koja prati ovaj vid štednje. Poslodavci koji zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaćaju porez na iznos do 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje po zaposleniku.

Trostruka prednost

Može se dakle reći da ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove donosi tri prednosti: porezne olakšice, državna poticajna sredstva i prinos fonda. U eri niskih ili nikakvih kamatnih stopa, treći stup, sa svojim pozitivnim prinosima, ali i državnim poticajima, kristalizira se kao racionalni izbor. Unazad pet godina se prosječni godišnji prinosi DMFO-ova kreću oko 5 posto. To znači da je na uplatu od npr. 100 kuna netko na godišnjoj razini zaradio 5 kuna (temeljem prinosa), te ukupno ima 105 kuna. Pritom svatko sam bira kada, koliko i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želi štedjeti. Počne li sada štedjeti npr. 200 kuna mjesečno, uz državne poticaje od 15 posto godišnje, te uz pretpostavku prosječnog godišnjeg prinosa od 3 posto, za 25 godina na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu bit će 102.136 kuna (izvor: UMFO). To bi značilo da će se uplatiti 60.000 kuna, a zaraditi 42.136 kuna. Važno je spomenuti da kada član fonda napuni 55 godina, može dobiti 30 posto svoje dobrovoljne mirovinske štednje kao jednokratnu isplatu, bez naknade, bez obzira je li u mirovini ili nije. Preostali dio dobiva se kroz isplatu mirovine iz trećeg stupa i to putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili mirovinskog društva.
Postoje otvoreni i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi. Trenutno u Hrvatskoj posluje 8 otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), u kojima mogu štedjeti svi koji žele na vrijeme osigurati bolji život u mirovini. To su Raiffeisen DMF, AZ Profit, Croatia osiguranje DMF, AZ Benefit, Erste Plavi Expert, Erste Plavi Protect, Croatia osiguranje 1000A, Croatia osiguranje 1000C. U zatvorenim fondovima (ZDMF) mogu štedjeti samo zaposlenici koji rade kod poslodavca ili su članovi sindikata ili udruge koji su osnovali zatvoreni mirovinski fond. Podsjetimo još jednom da poslodavac koji je preuzeo obvezu plaćanja doprinosa za zaposlenike ima poreznu olakšicu na uplate do 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje po zaposleniku.

Imovina raste

Prema podacima Hanfe, u rujnu 2021. je 8 otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) imalo 346.752 članova, a 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) 45.520 članova. Neto imovina DMF-ova u rujnu je iznosila 7,35 milijardi kuna, Raspon godišnjih prinosa u rujnu 2021. iznosio od 0,37 posto do 14,4 posto, dok se prinosi od početka godine kreću u rasponu od -0,04 posto do 9,63 posto. Kod strukture ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56,5 posto neto imovine, zatim dionice s 25,3 posto, te investicijski fondovi s 11 posto.

VAŽNO JE ZNATI…

→ Što je treći stup?

Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja. Sami odlučujete hoćete li i koliko uplaćivati, a uz vašu štednju dobivate prinos mirovinskog fonda te 15% državnih poticaja. Država vam uplaćuje poticaje na kraju svake godine na osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

→ Koliko novca izdvajam?

Sami birate kada, koliko i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite štedjeti.

→ Je li treći stup obvezan?

Dobrovoljna mirovinska štednja nije obvezna. To je samo vaša odluka i dodatna štednja za bolji život u mirovini.

→ Kako mi koristi kada odem u mirovinu?

Kada napunite 55 godina možete dobiti 30% svoje dobrovoljne mirovinske štednje kao jednokratnu isplatu, i to bez naknade – bez obzira na to jeste li u mirovini ili niste. Preostali dio dobivate kroz isplatu mirovine iz trećeg stupa i to putem: mirovinskog osiguravajućeg društva ili mirovinskog društva. Imate li na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu više od 100.000 kuna, taj novac morate prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će vam isplaćivati mirovinu iz trećeg stupa. Ako ste imali imovinu manju od 100.000 kuna i odabrali isplatu putem mirovinskog društva ona može biti samo na razdoblje od 5 do 15 godina.

Sadržaj omogućuje UMFO