Dvodnevni program susreta župana Zlatka Komadine s općinskim i gradskim čelnicima s područja PGŽ-a, prvi u njihovom aktualnom mandatu, zaključen je radnim skupom u konferencijskom centru hotela Malin.

Glavne teme o kojima su u toj prigodi raspravljati priliku dobili lokalni i županijski predstavnici bila je problematika »otoka Krka kao najturističkijeg hrvatskog otoka«, a potom i ona povezana provedbom Zakona o lovstvu i obveza koje po njemu imaju lokalne jedinice u smislu donošenja svojih planova zaštite divljači.

I dok je prezentacija turističke današnjice »najturističkijeg« otoka bila povjerena direktorici TZ-a Kvarnera Ireni Peršić Živadinov, raspravom koja se potom razvila, a koju su posredno inicirali sam župan te čelnik Županijske skupštine Marko Boras Mandić, pokušalo se ukazati na nimalo male i bezazlene izazove koje »poplava« na Krk uvijek dobrodošlih turističkih posjetitelja sa sobom donosi, posebice u svjetlu svakog ljeta sve izraženijih prometnih gužvi, ali i u smislu potrebe nošenja s infrastrukturnim i komunalnim problemima, posebice u domeni zbrinjavanja otpada.

Rješenje Plava magistrala

Boras Mandić je tako napomenuo da se ni sa koje razine više ne bi smjelo inertno promatrati prometna zagušenja koja ljeti vožnju od Krka do Rijeke čine jednako dugotrajnom kao putovanje do Dubrovnika te da je u pogledu doprinosa rješavanju otočnih cestovnih izazova nadležne institucije nužno potaknuti na brže i učinkovitije djelovanje, posebice na najproblematičnijim točkama poput čvora Šmrika, a potom i svih ostalih »usporavajućih punktova«.

Čestitajući otočanima na odličnim rezultatima ostvarenim u protekloj sezoni, ali i na planu njena produljenja, župan je napomenuo i da se s ciljem rješavanja krčkih prometnih problema (za koje je ustvrdio da teško mogu biti u potpunosti riješeni bez izgradnje novog četverotračnog mosta) Županija posredstvom svog Zavoda za prostorno uređenje u proteklom periodu dodatno angažirala, a s ciljem doprinošenja čim skorijoj realizaciji nove otočne cestovne transverzale, tzv. Plave magistrale. Ona bi, seljenjem dijela prometa na istočnu obalu Krka, u bližoj budućnosti ipak morala barem olakšati krčke prometne probleme, zaključio je Komadina.

U onom drugom dijelu radnog druženja, okupljeni su se dotakli potrebe donošenja općinskih i gradskih planova zaštite divljači – dokumenta koji bi trebao olakšati djelovanje lovaca u smislu uklanjanja divljači iz nelovnih područja, tako i onih u okolici naselja. Sve bliskiji susreti stanovnika naselja s divljim svinjama, medvjedima i drugom divljači, sve su češće pojavnosti koje se žurno moraju početi rješavati.

Prebacivanje odgovornosti

Upravo s tim ciljem, nadležne su državne instance naložile izradu planova i procedura kojima bi se nositeljima provedbe mjera koje će iz tih dokumenata proizaći trebalo omogućiti organiziranje lovnih akcija i sličnih intervencija i u područjima u blizini naselja, u zonama u kojima niti policijski službenici nemaju ovlaštenja odstreljivati divljač.

No, kako se jasno moglo razaznati iz istupa baš svih lokalnih čelnika koji su stali za govornicu, oni od akata koji bi sada trebali omogućiti djelovanje i u zonama u kojima se dosad nije smjelo odstreljivati divljač, očito ne očekuju mnogo, držeći da će novi planski dokument biti tek još jedan neprovedivi i u praksi beskorisni papir.

Dobrinjski načelnik Neven Komadina, napominjući da s problemima koje na Dobrinjštini stvara nezavičajna divljač žitelji te lokalne zajednice žive već desetljećima, ocijenio je i da su nove odredbe Zakona o lovstvu i njime propisane obveze donošenja planova zaštite divljači samo još jedan pokušaj prebacivanja odgovornosti državnih, ali i županijskih institucija (koje upravljaju lovištima) na lokalnu razinu, odnosno na jedinice lokalne samouprave.

Kako se moglo čuti od čelnika i čelnica iz riječkog prstena, s otoka i s područja Gorskog kotara, većina okupljenih smatra da jedino učinkovito rješenje na tom planu može biti samo provedba sustavnih te na području cijele regije koordiniranih lovnih akcija u provedbi kojih bi, osim od lokalnih društava baziranih na volonterstvu, pomoć trebalo tražiti i od nekih za tu vrstu aktivnosti specijaliziranih tvrtki, odnosno »profesionalaca«.

S tim ciljem mnogi su zazivali i »svežupanijsko« udruživanje financijskih sredstava kojima bi se ubuduće takve pojačane lovne aktivnosti provodile tamo gdje se zamijeti veća prisutnost divljači u naseljima, ili oko njih. Najavljeno je i da će se o toj problematici uskoro raspravljati i na Županijskoj skupštini te su lokalni čelnici pozvani da se za to pripreme.

Očuvati sigurnost i kakvoću pčelinjih proizvoda

Prije početka susreta s lokalnim čelnicima župan je sudjelovao i u uvodnom dijelu 10. Nacionalne konferencije o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda koja se, u hibridnom obliku, također održala u Malinu.

Župan se, prije susreta s lokalnim èelnicima, prikljuèio pèelarima i medicinsko-tehnološkim struènjacima na konferenciji koja se juèer takoðer održala u Malinu (MLADEN TRINAJSTIÆ, 15.10.2021)

Komadina je tom prilikom ukazao na vrlo kvalitetnu suradnju koju, posebice na zaštiti izvornosti pčelinjih proizvoda, Županija njeguje sa Savezom pčelarstva PGŽ-a i Medicinskim fakultetom.

– PGŽ sa svojim primorskim i gorskim dijelom pokriva cijelu paletu proizvoda i po tome je specifična. Stoga je važno nalaziti se i raspravljati o temama kvalitete i sigurnosti, posebice radi izraženog potencijala za plasman pčelarskih proizvoda u turizmu, rekao je župan dodavši da se rad pčelara prati i kroz županijski Centar za poljoprivredu.

Pritom je uputio apel Državnom inspektoratu za učinkovitijim i kontinuiranijim kontrolama prisutnosti mednih patvorina na tržištu.

Pod motom »Hrvatska izvornost na europski način« spomenuta je konferencija tradicionalno okupila proizvođačku, stručnu i znanstvenu zajednicu na nacionalnoj razini.

Naglasak je na izvornost i kakvoći pčelinjih proizvoda te mehanizmima tržišta kojima se oni osiguravaju. Organizaciju skupa, zajedno s partnerima, potpisuje Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.