RIJEKA – Utjecaj vibracija na objekte važna je stavka dijagnostike građevina, čime se, između ostalog, bavi talijanska firma SER.CO.TEC. u vlasništvu doc. dr. sc. Darija Almesbergera, inženjera elektrotehnike i građevinarstva, popularno zvanog »doktor za građevine«. Osim obnove potresom pogođenih talijanskih područja poput Furlanije, Campanije, L’Aquile, dr. Almesberger je radio i na Krčkom mostu, a radio je i monitoring na Areni u Puli. Također, tvrtka je nadzirala ili nadzire više riječkih gradskih objekata, pa su tako ispitivali utjecaj vibracija i bavili se dijagnostikom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Kosog tornja i zgrade kompleksa »Rikard Benčić«, današnjeg Muzeja grada Rijeke.

Spomenici kulture

Almesbergerova tvrtka je sada zadužena za ispitivanje stanja objekata i građevina u Adamićevoj ulici koja će uskoro biti zatvorena zbog radova na transportnom kolektoru, pa je tim povodom izradio elaborat o postojećem stanju objekata u toj ulici. Posebna je pažnja usmjerena na, između ostalog, Kapucinsku crkvu koja se smatra spomenikom nulte kategorije, pravoslavnu crkvu koja se također smatra spomenikom kulture, zgradu Palazzo Modello te nekoliko drugih zgrada – u Trpimirovoj ulici, Adamićevoj ulici, na Žabici i Jadranskom trgu. Na te će objekte koji su duž ulice u kojoj će se odvijati radovi biti postavljeni senzori, njih pedesetak, koji će mjeriti utjecaj vibracija koji dolaze od radova na same objekte. Kako inženjer Almesberger, koji je autor elaborata u kojem donosi analizu postojećeg stanja tih objekata upozorava, mnogi objekti već su oštećeni, pa vibracije koje će prouzročiti radovi i kopanje mogu dodatno i ozbiljno oštetiti građevine.

– Konstrukcija zgrade u Adamićevoj ulici na broju 13 je u prilično lošem stanju, jer sama zgrada ima veliku vanjsku pukotinu i pomoću čelične konstrukcije se oslanja na robnu kuću Ri, a na nosivom zidu sa strane Adamićeve prisutne su mnoge pukotine. Također, u toj ulici na adresi Adamićeva 2 pukotine su prisutne na svim katovima, iznad prozora, dio se postojećih pukotina ne vidi jer su zidovi obloženi knauf-panelima, a sam kraj zgrade nema oslonca, pa se mogu očekivati dodatna oštećenja. Zgrada na Jadranskom trgu također je već oštećena zbog radova sanacije u prizemlju, pa su se tako na gornjim katovima pojavile pukotine, a posebna će opasnost za tu zgradu biti radovi u nesporednoj blizini te duboko kopanje. Uz to, oštećene su i ograde zgrade u Trpimirovoj, pa postoji opasnost da uslijed kopanja pojedini dijelovi puknu i padnu, kaže Almesberger te dodaje da, iako ih je manje, i pravoslavna crkva ima vidljive pukotine, pa će se i ondje postaviti nekoliko senzora.

Na drugim objektima koji su spomenici kulture, kapucinskoj crkvi i Palazzu Modellu, vibracije i radovi možda ne predstavljaju veću opasnost, jer trenutno nisu toliko oštećene, no tim se objektima također treba pridati pažnja. Palazzo Modello koji je spomenik nulte kategorije, nema nekih oštećenja, no problem je vlaga koja dolazi od mora i koja razara konstrukciju.

– Što prije potrebno je injektirati vodoodbojna sredstva, silane ili silosane, da se spriječi daljnje propadanje ukrasno-nosećeg kamena. U sadašnjoj situaciji veće vibracije u zgradi prouzrokuju samo teška vozila poput autobusa i kamiona, međutim za vrijeme kopanja dobro bi bilo mjeriti vibracije, upozorava inženjer te čak naglašava kako je zbog oslabljene konstrukcije moguće i urušavanje.

»Guver« i Kosi toranj

Mjerenja na Guvernerovoj palači, odnosno PPMHP-u, su još 2003. i 2004. godine pokazala da je intenzitet površinskih valova cestovnog prometa relativno malen, no prolazak vlaka kroz tunel ispod te zgrade proizvodi potencijalno opasne vibracije.

– Najveća je opasnost u smislu vibracija bio zapravo putnički vlak, jer frekvencija vibracije koju on stvara može se »poklopiti« s frekvencijom zgrade, što dovodi do rezonancije, a u konačnici i mogućeg rušenja. Baš zato, tada je traženo od HŽ-a da u dijelu tunela koji prolazi ispod Guvernerove palače vlak smanji brzinu na 45 km/h, što se pokazalo kao dobro rješenje, pojašnjava Almesberger.

Nadzor nad Kosim tornjem »doktor za građevine« obavlja još od 2007. godine, kad je postavljeno petnaest senzora. Nadzor, to jest sistem koji prati ponašanje konstrukcije započeo je kao preventiva i kao nadzor za vrijeme izvođenja infrastrukturnih radova 1997. i 1999. godine te kad je u neposrednoj blizini otkriven mozaik starokršćanske bazilike iz petoga stoljeća, a danas, pojašnjava nam inženjer, objekt ipak miruje.

– Podaci koje su senzori generirali pokazali su da kopanje nije značajno utjecalo na sam objekt. Kosi toranj ponaša se, naime, poput splavi, jer je ispod njega voda na dubini od dva metara. Građevinski radovi na podzemnoj garaži u blizini, kao i oni na izgradnji objekta koji se nalazi na samoj garaži uzrokovali su nagib Kosog tornja prema tom objektu, no tijekom vremena njegovo je nagibanje stalo, ističe inženjer. Kako navodi, i sama podzemna garaža u blizini Kosog tornja na neki je način problematična jer je njezina izgradnja utjecala na devijaciju podzemnih voda koje se slijevaju prema Mrtvom kanalu.

»Rikard Benčić«

Almesbergerova je tvrtka provela ispitivanja stanja konstrukcije i karakterizacije materijala zgrade kompleksa »Rikarda Benčića« na temelju kojih je izrađen i plan sanacije te građevine, a uključivao je mjerenje vibracija koje dolaze od cestovnog i željezničkog prometa, ispitivanje stanja drvene konstrukcije, određivanje morfologije zidane konstrukcije, njezine čvrstoće i napona, monitoring pukotina te mjerenje vlage.

– Temeljem tih ispitivanja, koja su nam dala potrebne informacije, na osnovi kojih je izrađen projekt sanacije te povijesno-kulturološki važne građevine, sudjelovali su stručnjaci raznih profila, restauratori, povjesničari umjetnosti, arhitekti, građevinari, statičari, koji su zajedničkom sinergijom ostvarili postavljeni cilj, a to je sigurnost konstrukcije i postsanacijska autentičnost višestoljetne građevine koja je danas impozantna, zaključuje dr. Almesberger te dodaje da u sklopu talijanskog Društva kontrole bez razaranja, čiji je počasni član, priprema i programe ispitivanja ratom oštećenih zgrada u Ukrajini, kao i potresom oštećenih objekata u Turskoj.

Utjecaj potresa

– Promet u blizini Kosog tornja vrlo je intenzivan, a sva kočenja na semaforima u blizini, posebice autobusa i drugih većih vozila, svakako utječu i na taj objekt, kaže dr. Dario Almesberger. Trenutno je na Kosom tornju jedna dinamička pukotina koja se otvara, dok su ostale pukotine statičke, pa nisu toliko opasne. Valjda dodati i da su senzori potrese, recimo onaj nedavni na Krku od 4,8 po Richteru, zabilježili, no pukotina se nekad otvori i zatvori, što znači da se kraći fenomeni teže registriraju, dok se fenomeni koji traju duže lakše registriraju. Međutim, sve podatke u ovome slučaju daje oprema, senzori, tako da se radi o iščitavanju podataka koji su objektni, egzaktni, a ne ovise o mojem tumačenju, tumači Almesberger te dodaje da je međukatna konstrukcija u tornju trula, stoga i opasna, pa bi je trebalo zamijeniti.