Da su i u kolikoj mjeri aktualne putne restrikcije koje su prema našoj zemlji proteklih dana uvele neke od nama susjednih ili pak zemalja iz kojih nam dolazi najveći broj posjetitelja, pogodile krčki turizam i njegovu barem donedavno razmjerno dobru statistiku, potvrđuju brojke koje su nam jučer predstavile čelnice turističkih zajednica dviju tradicionalno najposjećenijih destinacija.

Iako će potpuni statistički pokazatelji biti dostupni tek za koji dan, nakon što se zgotove mjesečne statistike za kolovoz, već i prve, »letimično« prikupljene brojke iz Grada Krka i Općine Baška zorno pokazuju negativan trend i zapravo golem kiks koji smo si sami prouzročili dopuštanjem razmahivanja broja korona-pozitivnih, a time i negativnog publiciteta zbog kojeg je, s obzirom na povoljnu lokalnu i regionalnu epidemiološku sliku, zapravo i neopravdano dio naših susjeda sad epidemiološki »zacrvenio« i Kvarner.

Pad iz dana u dan

Nagli statistički pad uzrokovan egzodusom gostiju iz zemlja koje su nas označile rizičnima više je no uočljiv bio proteklih dana pa je tako s brojke od 10 tisuća posjetitelja Grada Krka, koliko ih bilo 13. kolovoza, njihov broj već 17. kolovoza, nakon što su nas na crvene liste stavile Italija i Austrija, pao na 8,2 tisuća, istakla je Ivana Kovačić, direktorica TU TZG-a Krka.

Već 22. kolovoza, nakon što su slične mjere bile najavljene i sa slovenske strane, broj turista smanjio se na sedam, a 25. kolovoza je dodatno zaronio do brojke od šest tisuća gostiju, što je tek polovica datumski usporedive lanjske dnevne statistike.

Koliko su mjere s kojima nismo, niti bismo trebali biti sretni pogodile epidemiološki gledano poprilično sigurno i mirno područje Grada Krka, najbolje pokazuje podatak da je ovog utorka, dakle 25. kolovoza, na području grada i u njegovoj okolici turistički boravilo manje od 5 posto lanjskog broja Slovenaca, kao i svega 7 posto od lanjskog broja Austrijanaca, kaže Kovačić, dodajući da se na ignoriranje poziva državnih vlasti svojih zemalja te za nastavak guštanja u još uvijek sunčanoj, toploj i epidemiološki sigurnoj krčkoj posezoni u ovom trenutku odlučilo svega 35 Slovenaca te 90 Austrijanaca, koliko ih trenutno boravi u objektima »komercijalnog smještaja«.

Iako nešto blaži, zamjetan je pad vidljiv i kod Mađara kojih je u ovom trenu svega 48 posto u odnosu na njihovu lanjsku (dnevnu) zastupljenost, a slično je i kod Slovaka.

Šestero Nizozemaca

Govoreći o tržištima kod kojih je najzamjetniji »bijeg« s Jadrana, Kovačić je spomenula i nizozemsko koje je, na način kako su to sad učinili Austrijanci i Slovenci, reagiralo i ranije. Stoga i ne čudi da u ovom trenutku u gradu Krku ljetuje svega šestero državljana spomenute zapadnoeuropske kraljevine, odnosno svega dva posto od njihove datumski usporedive lanjske zastupljenosti među krčkim gostima.

Prezentirajući nam trenutnu neveselu sliku krčkog turizma, Kovačić je napomenula i da je ono što gradskoj turističkoj statistici još uvijek »drži usta iznad vode« razmjerna brojnost njemačkih gostiju koji su, osim po tome što su i dalje uvjerljivo najbrojniji, vjernost Jadranu i Krku potvrdili svojom zastupljenošću od preko 71 posto njihova prošlogodišnjeg broja.

Osim trenutne prisutnosti 3,6 tisuća Nijemaca, Krčane veseli i brojnost Poljaka, trenutno nakon Nijemaca najbrojnijih posjetitelja kojih, zanimljivo, u ovom času ondje ima čak 39 posto više no lani.

Slična je situacija i sa Česima koji su sa svojih 484 posjetitelja trenutno ondje treća najbrojnija nacija, i to sa zastupljenošću koja 40 posto premašuje prošlogodišnje dnevne brojke. Pritom krčko »turističko danas« trenutno »podupiru« i domaći gosti, kojih je u ovom trenu ondje nešto više od 290, odnosno skoro 9 posto više no lani.

Hrvati na 93 posto!

Slični smo »priču« čuli i od direktorice Turističkog ureda TZO-a Baška Ivane Topić, koja nam je predstavila vrlo slične podatke i trendove, ovog trena prisutne u svim turističkim destinacijama otoka Krka, ali i Kvarnera. Prema »njenim« statistikama, broj slovenskih posjetitelja je s 803, koliko ih je ondje boravilo 14. kolovoza, naglo skliznuo na njih svega 44, koliko ih je ostalo prekjučer.

Slično je i s Austrijancima broj kojih je, s gotovo 700 registriranih sredinom mjeseca, sad pao na osamdesetak. Uspredbe radi, najbrojniji i »najpostojaniji« bašćanski gosti – Nijemci, i dalje ondje neometano guštaju te ih je, nakon što ih je sredinom kolovoza u čarima bašćanske Vele plaže guštalo 2,3 tisuće, i sad ondje ostalo nešto više od 1,8 tisuća.

Trenutno u Baški boravi 4.877 gostiju što je, u odnosu na isti dan prošle godine, 52 posto lanjskog ostvarenja kada je bilo 9.282 gostiju, istakla je Topić. Kumulativno smo do danas ostvarili 443.899 noćenja, što je rezultat na razini 55 posto prošlogodišnjih noćenja, te 53 posto po broju dolazaka.

Prema ostvarenim noćenjima, najjače je tržište među posjetiteljima Baške i ovog ljeta uvjerljivo bilo njemačko s 133.932 noćenja, što je 72 posto lanjskog rezultata. Slijede Češka s 59,4 tisuće noćenja (80% lanjskog rezultata), Poljska 46.687 (83%), Slovenija 38.864 (54%), Austrija 36.794 (30%) te Hrvatska s 28.973 noćenja, odnosno 93 posto lanjskih brojeva, završila je naša sugovornica.

U ovom pak trenu, na dan našeg razgovora, situacija je ponešto drugačija te je broj njemačkih gostiju na razini 71 posto njihova lanjskog (dnevnog) brojnog stanja. Austrijanaca je trenutno samo 7 posto u odnosu na lani, a Slovenaca 9 posto. U »plusu« su tek Poljaci, i to za 11 posto, kao i domaći gosti koji, s trenutnim brojem od oko tri stotine posjetitelja, za četvrtinu premašuju njihov prošlogodišnji dnevni broj, zaključila je Ivana Topić.

Cresani se ipak nadaju dobroj posezoni

Posljednje odluke slovenskih i austrijskih vlasti značajno su pokvarile i creske turističke brojke, pa dok se početkom kolovoza na otoku odmaralo 76% gostiju u odnosu na prošlu godinu, taj je broj sada pao na 44%.

Prvog dana kolovoza na Cresu je ostvareno 9.084 noćenja, što je točno 76,55% u odnosu na isti dan 2019. Prema državama iz kojih gosti dolaze, brojke su izgledale ovako: Slovenaca je bilo čak 89% u odnosu na lani, Čeha 83,7%, Nijemaca 83,3°%, Austrijanaca 59,1%, Talijana 45%, Poljaka 35%, a najbliže prošlogodišnjim brojkama približili su se domaći gosti kojih je 92,5%. Prema vrsti smještaja, objekti u domaćinstvu bili su popunjeni gotovo 80% u odnosu na lanjske pokazatelje, kampovi 71,51%, a hoteli 48,7 posto.

Nakon »egzodusa« Slovenaca, Austrijanaca, pa i Talijana, situacija je puno drugačija, pa je u ponedjeljak na Cresu ostvareno 5.156 noćenja, što je 44,14% u odnosu na lani. Austrijanaca je sad svega 18,9%, Talijana 21%, a Slovenaca 21,8%, Nijemaca je nešto više, 56,5°% u odnosu na prošlu godinu, Čeha 73,8%, a Poljaka čak 3,5% više nego lani. Domaćih gostiju trenutno ima 78,5% u odnosu na 2019. godinu. Prema vrsti smještaja, kampovi su pali ispod 40% lanjskih pokazatelja, objekti u domaćinstvu na 48,55%, dok su hoteli na svega 23,78% prošlogodišnje popunjenosti.

Usprkos značajnom padu noćenja, u creskom TZ-u se nadaju dobroj posezoni.

– Godina do sada protekla je i bolje nego što smo očekivali. Tome svakako doprinosi odlična epidemiološka situacija na našem otoku gdje se svakodnevno vrše testiranja i do danas niti jedan nalaz testa nije bio pozitivan. Iz razgovora s našim gostima stekli smo dojam da su oni na Cresu pronašli mirni kutak u kojem su svoje godišnje odmore proveli zadovoljni i sigurni te je većina najavila i svoj ponovni dolazak.

Cres je poznat po odličnim domaćinima, malim restoranima koji pružaju velike gastro užitke, uređenim stazama i plažama, bogatoj povijesti i, naravno, fantastičnoj prirodi u kojoj se, jednako kao ljeti, može uživati i u rujnu, rekla je direktorica TZ-a Cres Sanja Živanović.
W. SALKOVIĆ