Vodstvo Općine Malinska-Dubašnica dobilo je ovih dana jasnu i nedvosmislenu podršku predstavnika Hrvatskih voda, otočnog komunalnog društva Ponikve voda te Primorsko-goranske županije za nastavak razvijanja i pripreme projekta izgradnje sustava navodnjavanja polja Dubašnica.

Ambiciozan plan na kojem malinskarski općinari već neko vrijeme rade, zasad ponajprije kroz idejne, projektno-tehničke predradnje, ali i iznalaženje izvora financiranja budućih zahvata na tom, kako je procijenjeno, 18,6 milijuna kuna vrijednom projektu, polako ali sigurno danas ipak napreduje prema svom »pretakanju« u stvarnost.

Kako nam je govoreći o tom projektu izuzetno važnom za razvoj i napredak poljoprivredne proizvodnje na zapadnom dijelu otoka Krka jučer rekao malinskarski općinski načelnik Robert Anton Kraljić, plan je da se ulaganja u izgradnju i uspostavu sustava dovođenja vode do poljoprivrednih površina polja smještenog u južnom susjedstvu općinskog središta, financira iz za tu namjenu raspoloživih europskih sredstava, a dijelom i namjenskim novcem iz državnog proračuna.

Zapuštena polja

Otok Krk ima relativno velike površine pogodne za razvoj poljoprivrede, većinom unutar pojedinih krških polja u red kojih, uz dobro nam znana područja poput Vrbničkog ili pak Bašćanskog polja, spadaju i zone Velikog i Malog luga uz Ponikve, ali i polje Dubašnica koje se rasprostire na oko 134 hektara, saznajemo od Kraljića.

Ulaskom naše zemlje u EU stvoreni su uvjeti za korištenjem sredstava Fonda za ruralni razvoj, među ostalim i za potrebe, odnosno troškove projektiranja i izgradnju novih sustava navodnjavanja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u red kojeg spada i spomenuto područje, poljoprivredno zemljište čiji dijelovi su danas nažalost zapušteni i neiskorišteni.

Područje polja Dubašnica nalazi se u zaleđu naselja Vantačići i Porat te je prema odredbama Prostornog plana općine definirano kao poljoprivredna površina čije tlo ima klasifikaciju vrijednog poljoprivrednog tla (P2) te se stoga može koristiti isključivo za razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Procijenjeno je i da se unutar polja Dubašnica nalazi zemljište pogodno za poljoprivrednu proizvodnju, od čega su njegova 32 hektara predviđena za razvoj sustava navodnjavanja, nastavlja načelnik najavljujući taj zanimljiv i hvalevrijedan program od kojeg predstavnici loklane uprave u skorijoj budućnosti mnogo očekuju.

Predinvesticijska studija

Općina Malinska-Dubašnica još je tijekom 2018. godine naručila izradu podloge za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području polja Dubašnica, a koju su u međuvremenu izradili stručnjaci Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča.

U toj je studiji provedena stručna analiza područja obuhvata, analizirana su njegova prirodna i društvena obilježja pa tako i obilježja samoga tla, klime, vegetacije i drugoga. Tim su dokumentima u konačnici postavljene osnovne pretpostavke organizacije budućeg poljoprivrednog poslovanja, uz davanje tehničko-tehnološkog opisa i preporuka buduće proizvodnje.

Navedeni podaci danas tako predstavljaju temeljne odrednice za izradu idejnog tehničkog rješenja budućeg sustava navodnjavanja, kao i polazište izrade predinvesticijske studije čijom se izradom lokalna uprava sad ozbiljno kani uhvatiti u koštac, nastavlja čelnik Općine Malinska-Dubašnica, zadovoljan što su takvim htijenjima i planovima lokalnih struktura vjetar u leđa sad dali i predstavnici spomenutih državnih i lokalnih kompanija, kao i mjerodavna tijela regionalne uprave bez čijeg »blagoslova«, kaže Kraljić, projekti i programi ovakve vrste ne mogu računati na EU potpore.

Odabirom idejnog tehničkog rješenja, uz pretpostavku njegove ekonomske i financijske opravdanosti, tako se sad polako stvaraju uvjeti za realizaciju ovog za nas vrlo važnog projekta, zaključuje Robert Anton Kraljić.

Povlaštena tarifa

Model kojim bi se projekt navodnjavanja polja Dubašnica pretočio u stvarnost, podrazumijeva akumuliranje vode, odnosno izgradnju i uređenje akumulacijskog sustava koji bi se u dijelu godine punio atmosferskim vodama, a povremeno i »viškovima vode« iz područja vodocrpilišta Ponikve, odakle bi se raspoloživa voda većim dijelom gravitacijskim putem, a manjim dijelom i uz pomoć pumpi, dovodila do krajnjih korisnika – lokalnih poljoprivrednih proizvođača do čijih bi polja voda stigla kroz vodoopskrbni sustav koji u toj zoni tek treba biti izgrađen.

Ovim bi se projektom omogućilo svim vlasnicima i korisnicima poljoprivrednih zemljišta da na svoje »proizvodno« tlo dovedu vodu, odnosno da u blizini svojih nasada, čiju se rasprostanjenost ondje nadamo i proširiti, dobiju mogućnost priključka na vodovodni sustav, i to besplatno.

Trošak za poljoprivrednike odnosio bi se isključivo na njihovu potrošnju vode, a koja bi se, naravno, naplaćivala po »povlaštenoj tarifi«, odnosno cijeni formiranoj za poljoprivrednu proizvodnju koju je tvrtka Ponikve voda u takvim prilikama spremna primjenjivati, nastavlja načelnik Kraljić.

Od njega doznajemo i da je sljedeći korak, koji pokretači i zagovaratelji ovog projekta sad kane provesti u djelo, anketiranje vlasnika odnosno korisnika tog poljoprivrednog područja, odnosno utvrđivanje njihova interesa za navodnjavanjem bez postojanja kojeg cijela ta investicija zapravo i ne bi imala previše smisla.

EU plaća 85%, država 15%

Od predstavnika Općine Malinska-Dubašnica doznali smo i da bi od 18,6 milijuna kuna, koliko bi stajao daljnji razvoj i izgradnja sustava navodnjavanja spomenutog polja, čak 85 posto moglo biti pokriveno nepovratnim EU novcem.

Ostatak potrebnih sredstava u 15-postotnom udjelu cjelokupnog ulaganja osigurao bi se iz državnog proračuna.

Općina bi u realizaciju ovog projekta također morala uložiti dio vlastitog novca, i to ponajprije u onaj za EU financiranje neprihvatljivi dio ukupnih troškova koji se odnosi na trošak otkupa zemljišta na kojem bi se formirala akumulacija, uređenje nekih puteva te troškova dovođenja struje do lokacija na kojima bi se instalirale pumpe, rekao nam je malinskarski načelnik, napomenuvši da je dubašljansko polje vjekovima bilo mjesto s kojeg je u domove otočana stizala kvalitetna i zdrava »verdura«, uglavnom rajčice, krumpir, salata, ali i mnoge druge povrtlarske kulture koje Boduli, nažalost, danas najčešće kupuju u supermarketima.