NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA

Zašto je Krk tako uspješan u gospodarenju otpadom? ‘Boduli naučili da je bačeno – najskuplje plaćeno’

Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Prema podacima o odvojenom prikupljanju komunalnog otpada u 2019. godini, prvi je Prelog na čijem je području lani odvajano čak 66,69 posto ukupnog otpada, a potom Krk s tek nešto manje od 52 posto. No, u odnosu na broj stanovnika, listu »najboljih među najboljima« na nacionalnoj razini uvjerljivo predvodi upravo Krk



KRK – Široj javnosti već dobro znana činjenica o kvalitetno ustrojenom te u djelo i više no dobro provedenom sustavu zbrinjavanja komunalnog otpada čija je implementacija na otoku Krku započela još 2005. godine, potvrdu je ovih dana, još jednom, dobila i u službenim podacima o odvojenom prikupljanju komunalnog otpada u 2019. godini, koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.


U navedenoj statistici tog Vladinog tijela predstavljeno je da su (i) ove godine najbolje rezultate u tom pogledu uglavnom postigli dosadašnji predvodnici, i to redom Prelog na čijem je području u protekloj godini odvajano čak 66,69 posto ukupnog otpada, a potom i Krk s tek nešto manje od 52 posto udjela odvajanja u ukupnim količinama ondje lani stvorenog otpada. U odnosu na broj stanovnika, listu »najboljih među najboljima« na nacionalnoj razini uvjerljivo predvodi upravo Krk, a slijede ga susjedni mu otoci, točnije gradovi Mali Lošinj i Cres, a potom i Novalja, Prelog, Rab, Hvar, Čakovec, Koprivnica i Rovinj.


Što se pak trendova u rastu udjela odvajanja otpada tiče, najveći pozitivan skok lani je, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježen na Cresu. Otok Krk je, proizlazi iz službenih brojki mjerodavnog ministarstva, sa svojih čak 416 kilograma odvojenog otpada po svakom svom stanovniku u »količinskom smislu« selekcioniranih sirovina lani tako bio uvjerljivo vodeći po odvajanju sakupljenog otpada, i to ispred Malog Lošinja na čijem je području po svakom žitelju te lokalne jedinice odvojeno prikupljeno također respektabilnih 384 kilograma otpada. Cres je na istoj listi zauzeo treće mjesto s 361 kilogramom selekcioniranog otpada po stanovniku, a listu ekopredvodnika nastavljaju Novalja (318 kg), Prelog (216 kg), Rab (213 kg), Hvar (200 kg), Čakovec i Koprivnica s po 165 te Rovinj sa 147 kilograma odvojenog otpada po svakom svom žitelju.


Od vrata do vrata




– Na otoku Krku je cjelovit, ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom uspostavljen još 2005. godine, a počeli smo ga provoditi ponajviše stoga što smo već tad uvidjeli da bez uvođenja velikih, konkretnih i drastičnih promjena tog sustava naše tadašnje centralno odlagalište otpada na Treskavcu neće moći još dugo prihvaćati otpad, barem ne na način kako ga se do tad prikupljalo, ustvrdio je, dotičući se te teme, ali i sjajnog sveotočnog postignuća pomoćnik direktora komunalnog poduzeća Ponikve eko otok Krk Ivan Jurešić.


Foto Mladen Trinajstić


– U kolikoj je mjeri krčki sustav, koji se u svim većim naseljima tog kvarnerskog otoka već neko vrijeme provodi po modelu »od vrata do vrata« unaprijedio situaciju, produljio vijek trajanja krčkog odlagališta, ali i smanjio troškove zbrinjavanja otpada (koji će s uvođenjem obveze odvoza otpada na regionalni centar na Marišćini i dalje rapidno rasti op.a.) govori podatak da na Treskavcu još uvijek ima mjesta za odlaganje, i to za sljedeće dvije do tri godine, predstavio nam je pomoćnik direktora Ponikava zadužen upravo za organizaciju i provođenje sustava zbrinjavanja otpada.


Prelog, Koprivnica i Krk

Lani je, stoji tako u službeno objavljenim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u Hrvatskoj ukupno prikupljeno 1,26 milijuna tona komunalnog otpada od kojih je odvojeno bilo samo 177,3 tisuća tona, odnosno mizernih 14 posto. Unatoč odrednicama nacionalnog Plana gospodarenja otpadom slijedom kojih se do kraja ove godine trebao doseći udio od 50 posto u odvajanju otpada, stvarni su rezultati daleko od željenih pa je zacrtani postotak ostvaren u samo tri hrvatska grada – u Prelogu, Koprivnici te na Krku.

Jurešić je podsjetio i da se primarno selekcioniranje otpada »na terenu«, odnosno u domovima samih korisnika komunalnih usluga provodi kroz odvojeno odlaganje i prikupljanje pet »frakcija« kućnog otpada: biorazgradivog otpada, papira, plastike i metala, stakla te na koncu i miješanog komunalnog otpada.


Sortirnica i kompostana


– Odvojeni otpad dovozi se na centralno reciklažno dvorište na Treskavcu gdje se u našoj suvremenoj sortirnici i kompostani potom radi njegova dodatna obrada, istaknuo je Jurešić podsjetivši da se ekološka smislenost, ali i konkretne financijske koristi od smanjenja količina neodvojenog, odnosno pomiješanog, otpada pokazuju i dokazuju i u današnjim okolnostima, kad se najavljuju drastična poskupljenja u tom segmentu komunalnog gospodarstva, povezana s višestruko većim troškovima zbrinjavanja otpada na Marišćini u odnosnu na troškove kakvi su dosad bilježeni na Treskavcu.


– Drugim riječima, sve što ono na Krku odvojimo ne mora se dovoziti na Marišćinu pa se tako niti višestruko veće cijene zbrinjavanja otpada, a koje će rad regionalnog odlagališta sa sobom donijeti, neće odnositi na sav otočni otpad, već samo na onaj njegov svake godine sve manji dio povezan s nerazvrstanim otpadom, jedinim kojeg možemo nazvati – smećem, objasnio nam je Jurešić. Ukazao je i da se u takvim okolnostima zorno potvrđuje utemljenost Ponikvina slogana korištenog prilikom uvođenja takvog sustava, a koji je govorio da je »bačeno – skupo plaćeno«.


Ekodestinacija


– Trenutačna cijena odlaganja pomiješanog otpada na našem odlagalištu iznosi 470 kuna po toni, dok se već od 1. listopada najavljuje da će trošak zbrinjavanja tone otpada na regionalnom odlagalištu dosezati čak 1.180 kuna, predstavio nam je pomoćnik direktora krčkog komunalca ocijenivši da je nastojanje izbjegavanja plaćanja takvih cijena, a s njima i poskupljenja komunalne usluge zbrinjavanja otpada za krajnje korisnike, ujedno i najbolji podstrijek u nastojanjima daljnjeg podizanja udjela odvajanja, i to sve do kojih 80-ak posto na što otočani ciljaju već za dvije godine.


Uloženo 60 milijuna kuna

– U krčki je sustav u svim proteklim godinama uloženo oko 60 milijuna kuna, predstavio je Jurešić napomenuvši da spomenuti iznos obuhvaća i troškove sanacije nekadašnjeg odlagališta Treskavac, izgradnju i opremanje današnjeg suvremenog reciklažnog dvorišta, uređenje i opremanje posebnih sabirnih mjesta, odnosno reciklažnih dvorišta u svakoj od sedam otočnih lokalnih jedinica, ali i nabava kanti, kontejnera, specijalnih vozila namijenjenih prikupljanju otpada, jednako kao i troškove edukacije građanstva bez koje, zaključuje Jurešić, krčki rezultati sasvim sigurno ne bi bili tako sjajni kakvi danas jesu.

I krčki komunalci, ali i predstavnici lokalnih samouprava u čije nam je ime spomenuto postignuće prokomentirao krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, složno (pr)ocjenjuju da se osim zbog konkretnih ekoloških i financijskih koristi, krčki sustav gospodarenja otpadom pokazao »punim pogotkom« i zbog svih svojih »indirektnih«, ponajprije turističko-promotivnih efekata.


– Krk se tako s vremenom pozicionirao kao prepoznatljiva ekodestinacija i u međunarodnim okvirima, odnosno sredina koja ispravno gospodari svojim otpadom. A to je, s obzirom na značaj turizma u ukupnom gospodarstvu otoka Krka, također vrlo važan i vrijedan čimbenik u pogledu sagledavanja ukupnih koristi i vrijednosti tog našeg sustava, zaključio je čelnik Grada Krka Darijo Vasilić.