OPATIJA – Početni sastanak partnera i predstavljanje projekta »FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području«, sufinanciranog iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., održan je u Centru »Gervais«. Kako su objavili iz Grada Opatije, velik je to i značajan projekt čija je ukupna vrijednost 1.474.765,94 eura, od čega je 80 posto sufinancirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Vodeći partner projekta je Grad Opatija, a ostali su partneri Komunalno društvo Dubašnica iz Malinske, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i slovenski partneri Gozdarski inštitut Slovenije iz Ljubljane, Univerza na Primorskem i slovenska neprofitna organizacija za očuvanje prirode i interpretaciju baštine Nativa, Institut za održivi razvoj iz Ljubljane.

Ekološki značaj

Projekt FoRESisT tijekom 30 mjeseci provedbe ima za cilj na prekograničnom području poboljšati očuvanje, zaštitu i analizu šumskih i poljoprivrednih ekosustava te zaštitu bioraznolikosti u ekološkoj mreži Natura 2000 te ostalim područjima od ekološkog značaja. Na području Opatije bit će provedene opsežne aktivnosti zaštite šume pitomog kestena na Dobreću, kako bi se utvrdila njegova ugroženost, s obzirom na opasnosti od stranih invazivnih vrsta (kestenova osa šiškarica, rak kestenove kore, štetni abiotički čimbenici uzrokovani klimatskim promjenama), ali i pripremile te provele konkretne aktivnosti zaštite šuma pitomog kestena. Na otoku Krku i na području Krasa bit će provedene detaljne analize kako bi se utvrdilo trenutačno stanje staništa i bioraznolikosti područja. Konačni je cilj izrada zajedničke stručne procjene razine ugroženosti istraživanih staništa te definicija i provedba konkretnih mjera za ublažavanje i sprječavanje ugroze staništa.

– Raduje me što je Grad Opatija vodeći partner na projektu FoRESisT jer je ova tema izuzetno vezana uz našu baštinu, ali i obvezu čuvanja vrijednog šumskog ekosustava. Stoga smo i prijavili aktivnosti kojima ćemo provesti temeljnu analizu stanja šume maruna koje su ugrožene od invazivne ose šiškarice i raka kore debla. Stručnjaci će na osnovu analize stanja pripremiti mjere zaštite i provesti konkretna djelovanja s ciljem zaštite, a konkretno područje analize je mjesto koje se najviše ističe po marunima, naš Dobreć.

Mislim da je uspostavljeno odlično partnerstvo te da će biti postignut i prekogranični cilj u razmjeni iskustava. Zahvaljujem gradskim stručnim službama koje su projekt osmislile s ciljem očuvanja naše vrijedne prirodne baštine, kao i svim partnerima koji su se rado uključili u projekt te vjerujem da će naš rad polučiti vrlo konkretne rezultate zaštite lokalnih ekosustava– naglasila je zamjenica opatijskog gradonačelnika Kristina Đukić.

O prednostima uključenja u projekt govorili su još i Toni Kraljić, direktor KD-a Dubašnica iz Malinske, dr. sc. Dinka Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta, mag. Tadeja Colnar Leskovšek, predstavnica Instituta za održivi rast Nativa iz Ljubljane, dr. sc. Matjaž Hladnik s Fakulteta matematike, prirodnih znanosti i informacijskih tehnologija Sveučilišta na Primorskoj te dr. sc. Aleksander Marinšek iz Slovenskog šumarskog instituta iz Ljubljane.

Šumski ekosustavi

– Hrvatski šumarski institut je jedini javni znanstveni institut u Hrvatskoj koji provodi znanstvena istraživanja i stručne poslove vezane uz šumske ekosustave. Njegova djelatnost obuhvaća sve aspekte unapređenja i očuvanja šumskih ekosustava. U ovom projektu sudjeluje nekoliko najboljih europskih eksperata koji se bave zaštitom šuma i borbom protiv invazivnih stranih vrsta – poručila je dr. sc. Dinka Matošević te pojasnila da je upravo područje Dobreća odabrano za pilot-područje projekta zbog šuma pitomog kestena koje imaju veliko bogatstvo bioraznolikosti i veliku tradicijsku vrijednost za ovaj kraj.

– Ove šume su pod jako velikim pritiskom i značajnih utjecajem štetnih čimbenika i ugrožene su. Zbog toga je veliki izazov kako ih očuvati i idealan su primjer za pilot-djelovanje. Šume pitomog kestena ugrožavaju invazivne strane vrste i klimatske promjene te degradacija staništa i prijeti im skoro potpuni nestanak. Povećanje svijesti i aktivno djelovanje u očuvanju ovih izuzetno vrijednih ekosustava bit će primjer kako očuvati bioraznolikost vrlo osjetljivog ekosustava i unaprijediti usluge ekosustava na takvim područjima – zaključila je dr. sc. Dinka Matošević.