RIJEKA – U organizaciji Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci danas su započeli peti Riječki dani primarne zdravstvene zaštite. Ovogodišnji skup je simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, a glavna tema nosi naslov “Zaboravljamo li da je debljina bolest?”. Tijekom 5. Riječkih dana primarne zdravstvene zaštite stručnjaci i znanstvenici iz područja obiteljske medicine, ali i iz drugih područja medicine, govorit će o javnozdravstvenom značaju debljine u djece i odraslih, prehrani, tjelesnoj aktivnosti, crijevnoj mikrobioti, psihološkim aspektima debljine, utjecaju debljine na pojedine kronične tjelesne i mentalne bolesti, o debljini i seksualnosti, o utjecaju pojedinih lijekova na pojavu debljine, o svim aspektima liječenja debljine, psihološkom liječenju, novim lijekovima za liječenje debljine te o kirurškom liječenju i barijatrijskoj kirurgiji.

– Mi kao obiteljski liječnici s našim suradnicima, kao što su medicinske i patronažne sestre možemo puno postići u liječenju debljine. Podaci što se tiče debljine u Europi su poražavajući, pogotovo za Hrvatsku koja je 2019. godine prvo mjesto po broju osoba s debljinom dijelila s Maltom. Sada su podaci ipak puno bolji, no još uvijek smo među prvih deset europskih zemalja s najvećim postotkom osoba s debljinom. Debljina nam je važna jer je ona povezana s drugim kroničnim bolestima i predstavlja velik čimbenik rizika za osobe koje imaju neke druge komorbiditete, u prvom redu kardiovaskularne i šećernu bolest. Poražavajuće je da velik broj naše djece i adolescenata ima povećanu tjelesnu težinu, odnosno svako treće dijete ima povećanu tjelesnu težinu. Stoga mislim da Nacionalni akcijski plan za prevenciju debljine može donijeti rezultate, ali samo zajedničkim djelovanjem jer samo jedan sektor, kao što su zdravstvo ili školstvo, tu ne može puno učiniti, istaknula je prof. dr. Branislava Popović, pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu na riječkom Medicinskom fakultetu.

Ona kaže kako su liječnici obiteljske medicine možda previše opterećeni nekim drugim stvarima koje se tiču kurative i administracija pa je hvalevrijedna akcija ministarstva gdje će se provesti preventivni pregledi osoba koje su dulje nisu javljale liječniku.

– Ono što mi radimo jest oportunistički skrining, a to znači da svakog pacijenta koji duže vrijeme nije bio u ambulanti moramo podsjetii da se obave određene laboratorijske pretrage kako bismo i mi dobili uvid u njihovo stanje. Tu onda svakako ide prevencija i preporuka svih onih nefarmakoloških mjera, a to su određeni postulati u promjeni načina prehrane i tjelesne aktivnosti te ostalih elemenata koji bi trebali biti dio zdravstvene pismenosti na kojoj treba poraditi, dodala je Popović.

Na jučerašnjem okruglom stolu prof. dr. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, naglasila je kako je Hrvatska jedina država u regiji i jedna od rijetkih europskih država koja ima vlastite nacionalne smjernice za liječenje osoba s debljinom.

– Time također pokušavamo riješti problem debljine u Hrvatskoj. Smjernice imaju holistički pristup osobama s debljinom odnosno 5P pristup. Prvi P je prepoznavanje i postavljanje dijagnoze jer vrlo malo ljudi koji žive s debljinom imaju postavljenu dijagnozu debljine. Pristup mora biti empatičan, ali i terminologija. Ljudi žive s debljinom, a ne koristimo termine debele osobe i debelih ljudi. Drugi P je procjena indeksa tjelesne mase, ali i utvrđivanje uzroka kao i barijera koje postoje za održavanjem zdrave tjelesne mase. Nakon toga preporučamo neke od medicinskih utemeljinih metoda, a moramo postaviti i ciljeve koji nisu isti za sve osobe s debljinom. Konačno, mi te pacijente moramo pratiti jer se radi o kroničnoj bolesti i relaps debljine je uvijek moguć, no postoje ljudi koji postignu remisiju debljine te upravo mi je danas u ambulanti za debljinu bila jedna gospođa čiji je indeks tjelesne mase sada 24 jer je smršavjela 20 kilograma, što znači da smo postigli cilj, zaključila je Klobučar.