RIJEKA – Prvog dana novog polugodišta, do kojeg je još manje od dva tjedna, sve bi osnovce u školama trebali dočekati besplatni obroci, ali u velikom dijelu škola još ništa nije spremno za taj projekt. Dio škola još uvijek nema predodžbu kako će i što će dijeliti učenicima kao obrok, kao ni gdje će to raditi i tko će to raditi, jer nedostaju i kadrovski i prostorni kapaciteti.

Glavna kočnica

Nedostaje i Odluka o kriterijima i načinu sufinanciranja, odnosno financiranja troškova prehrane učenika osnovne škole koju je trebala donijeti Vlada, a nedostaju i upute o postupanju resornog ministarstva. Pita li se osnivača riječkih osnovnih škola, Grad Rijeku, to je glavna kočnica zbog koje škole uvođenje besplatnih obroka dočekuju nespremne.

– Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo je donošenje Odluke o kriterijima i načinu sufinanciranja, odnosno financiranja troškova prehrane učenika osnovne škole koju će Vlada donijeti za drugo polugodište školske godine 2022./2023., kao i upute o postupanju. Grad Rijeka će učiniti sve što je potrebno i što je u ingerenciji Grada kao osnivača kako bi se ta Odluka i provela. Spomenuta Odluka i upute će, vjerujemo, detaljnije razraditi način organizacije i provedbe ovog projekta. U ovom trenutku svaka osnovnoškolska ustanova kojoj je osnivač Grad Rijeka omogućava svim učenicima koji to žele uslugu organizirane školske prehrane putem koje učenici imaju osiguran jedan do tri obroka, kažu u Gradu.

U Ministarstvu pak ne vide ništa sporno u tome što Odluka još nije usvojena jer, kako objašnjavaju, Odluka će formalno biti usvojena ovaj tjedan, a upute, kao i bitni elementi te Odluke predstavljeni su osnivačima škola u studenom. Prema očekivanjima Ministarstva osnivači su trebali na isti način komunicirati s ravnateljima škola kojima su vlasnici i osnivači. Projekt besplatnog obroka za sve učenike u osnovnim školama, njih oko 311.000, realizirat će se na način da će škole za prehranu svakog učenika dnevno dobivati 10 kuna, a bez obzira na to jesu li ili ne osnivači škola čekali da Vlada usvoji Odluku o kriterijima i načinu sufinanciranja, za očekivati je da će 9. siječnja u školama po pitanju besplatnih obroka vladati kaotična situacija.

To očekuje i predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević, koja kaže da je na terenu prilično šarolika situacija.

– Neki su gradovi i osnivači u potpunosti spremni za uvođenje besplatnih obroka. Primjer su Varaždinska, Karlovačka ili Sisačko-moslovačka županija, ali neke sredine su potpuno nespremne. Tu se prije svega radi o dalmatinskim školama i velikom broju zagrebačkih škola. Postoji niz problema. Škole nemaju kuhinju, nemaju blagovaonice, ali ni potrebni kadar. Imamo primjer Dubrovnika, gdje je nemoguće naći kuhara jer nitko neće raditi u školi kada u sezoni može zaraditi daleko više. Dubrovačke škole za prehranu koriste catering i dnevni obrok košta 35 kuna. Slična situacija je u Istri, gdje obrok košta 15 do 18 kuna, a primjerice u Slavoniji je to 6 kuna. Jasno je da u Dubrovniku i u Istri učenici neće više moći jesti obroke koje su imali do sada, objašnjava Mirosavljević.

Vrući krumpir

Do razlika će dolaziti i zato što nemaju sve škole iste uvjete, te će u nekim školama djeca dobivati besplatan topli obrok, a u nekima samo mliječni. Mirosavljević dodaje i da osnivači nisu željeli objediniti nabavu, te će svaka škola zasebno odlučivati o izboru dobavljača i obroka. Kod vanjskih poslužitelja postoji problem i tko će dijeliti hranu jer ne smiju je dijeliti oni koji nemaju sanitarne iskaznice. Za škole koje nemaju ni kuhinje ni blagovaonice, postavlja se pitanje i gdje će djeci hrana biti poslužena, ali pitanje i kada će taj obrok biti poslužen.

– U velikim školama nemoguće je poslužiti obroke za vrijeme samo jednog odmora. Dakle, morat će se uvesti dva odmora. To je posebno problem u školama koje rade u dvije smjene. Postoji i problem malih otočnih škola gdje dobavljači za svega nekoliko učenika neće željeti dostavljati namirnice jer im se ne isplati. Projekt je za svaku pohvalu, ali to može funkcionirati u školama koje rade u jednoj smjeni i s cjelodnevnom nastavom. Škole koje će nuditi kuhane obroke u problemu su jer ne žele sva djeca jesti kuhano. Sigurno će biti onih koji će odbijati obroke. U našoj školi se nude topli obroci i stalno smišljamo nove jelovnike jer ne žele sva djeca jesti zdrave namirnice. Neki radije umjesto toplog obroka donose sendviče od kuće. Zbog toga je veliki broj škola proveo ankete kako bi se znalo koliko obroka treba pripremiti. Škole će biti praćene putem e-Dnevnika i ako učenika nema na nastavi, za taj dan školi neće biti doznačeno 10 kuna za tog učenika, tumači Mirosavljević.

Dodaje i da je Ministarstvo »vrući krumpir« prebacilo na osnivače, a ravnatelji su se našli u neobranom grožđu, no i da su u prethodnim godinama zakazali i sami osnivači jer nisu ulagali u školske kuhinje. Ravnatelji upozoravaju i da je 10 kuna po učeniku premalo jer da je taj iznos određen na bazi cijena od prije dvije godine. Upitno je, kaže ravnatelj OŠ Pehlin Željko Šimunić, koliko će se s 10 kuna po obroku moći slijediti kvaliteta.

Puno dilema

– Za taj iznos topli obrok ne dolazi u obzir, a i sendvič je pod znakom pitanja. Trenutačno kontaktiramo s dobavljačima i još uvijek prikupljamo cijene. Pozdravljamo odluku da svako dijete ima pravo na besplatan obrok, ali samo da to ne bude odluka radi odluke. Nemaju sve škole iste uvjete, školama nedostaje prostora i osoblja. Većina će nas se morati reorganizirati. Neće više biti jedinstveni veliki odmor za sve učenike, nego će morati jesti u dva navrata. Oni koji imaju svoje kuhinje, u prednosti su. Mi nemamo i na kraju će djeca morati jesti u učionicama. Sve je palo na ravnatelje, a od Ministarstva nisu došle nikakve upute. Očito ne znaju u kakvim se sve situacijama nalaze škole. Nedostaje nam kadar. Već po drugi put tražimo kuharicu jer po svim parametrima nam pripada još jedna, a ako nam i odobre zapošljavanje, pitamo se gdje ćemo naći ljude. Sada smo jedva našli spremačicu, ističe Šimunić.

S činjenicom da se s 10 kuna za učenike neće moći osigurati topli obrok slaže se i ravnatelj najveće riječke škole OŠ Srdoči Ivan Vukić.

– Imali smo aktiv ravnatelja i puno je dilema, nejasnoća i tehničkih problema. Svaka škola ima svoje specifičnosti. Mi smo velika škola i ako svih 780 učenika bude jelo u školi, trebat će nam još dvoje novih zaposlenika, kaže Vukić.

Trenutačno je u hrvatskim školama zaposleno više od 1.300 kuhara, a iz Ministarstva obrazovanja već su u nekoliko navrata uvjeravali da će odobravati i nova zapošljavanja kuhara i ostalih zaposlenika nužnih za pripremu ili podjelu obroka u školama.

Samo tri škole u Rijeci imaju svoje kuhinje

U Rijeci svega tri osnovne škole imaju vlastite kuhinje, a riječ je o OŠ »Fran Franković«, OŠ Srdoči i Centru za autizam. Do ujednačavanja svih infrastrukturnih uvjeta u školama trebalo bi doći tek 2027./2028. školske godine. Do tada bi sve osnovne škole trebale proći dogradnju, adaptaciju i opremanje kako bi mogao zaživjeti model cjelodnevne nastave. Sve do tada iz državnog će se proračuna osnivačima isplaćivati 10 kuna po djetetu po obroku za nabavu namirnica kako bi se financijski pomoglo osnivačima škola da u suradnji sa školama učenicima osiguraju minimalno jedan besplatan nutritivno vrijedan obrok dnevno.