Park prirode

Velebit dobio novog stanovnika, Emil je već treći ris pušten na mitskoj hrvatskoj planini

Hina

Foto Marko Matešić, LIFE Lynx

Foto Marko Matešić, LIFE Lynx

Taj novi stanovnik Velebita spašava dinarsku populaciju risa od izumiranja, istaknuli su u Parku prirode Velebit



Park prirode Velebit dobio je risa Emila koji im je stigao iz slovačkih Karpata, a nova jedinka pomaže u spašavanju dinarske populacije risa, priopćeno je u petak iz velebitskog Parka prirode.


Taj novi stanovnik Velebita spašava dinarsku populaciju risa od izumiranja, istaknuli su u Parku prirode Velebit.


Odrasli mužjak risa, nazvan Emil, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije je pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno.




“Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica pustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata.


Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice”, istaknula je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.


Foto Vedran Slijepčević


Docentica Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekla je da osim risa Emila kojeg su upravo pustili u prostranstva Velebita, ove godine su pustili i pet risova u slovenske Alpe.


“Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe”, rekla je Sindičić.


Ris je najveća europska mačka, no opstanak te vrste u dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu.


Foto Nino Salkić


Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova.


Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata.


To provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod sufinanciranjem Europske komisije.


U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu, priopćili su iz Parka prirode Velebit.