Foto Marko Matešić, LIFE Lynx
Taj novi stanovnik Velebita spašava dinarsku populaciju risa od izumiranja, istaknuli su u Parku prirode Velebit
povezane vijesti
Park prirode Velebit dobio je risa Emila koji im je stigao iz slovačkih Karpata, a nova jedinka pomaže u spašavanju dinarske populacije risa, priopćeno je u petak iz velebitskog Parka prirode.
Taj novi stanovnik Velebita spašava dinarsku populaciju risa od izumiranja, istaknuli su u Parku prirode Velebit.
Odrasli mužjak risa, nazvan Emil, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije je pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno.
“Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica pustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata.
Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice”, istaknula je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.
Docentica Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekla je da osim risa Emila kojeg su upravo pustili u prostranstva Velebita, ove godine su pustili i pet risova u slovenske Alpe.
“Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe”, rekla je Sindičić.
Ris je najveća europska mačka, no opstanak te vrste u dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu.
Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova.
Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata.
To provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod sufinanciranjem Europske komisije.
U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu, priopćili su iz Parka prirode Velebit.