
Foto Marko Gracin
Podsjetimo, prvotni plan je bio da se s vađenjem otpada krene početkom siječnja 2024. godine
povezane vijesti
VIŠKOVO – Do ožujka su završeni radovi prve etape, obavljen je tehnički pregled te je trenutno u tijeku ishođenje uporabne dozvole. Nakon ishođenja uporabne dozvole započet će se s vađenjem krupnog otpada iz jame, javljaju nam iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji vodi projekt sanacije jame Sovjak.
Podsjetimo, prvotni plan je bio da se s vađenjem otpada krene početkom siječnja 2024. godine. No, iz Fonda su ranije komunicirali kako odgode nisu nešto neočekivano za ovako složen projekt. Također, izvođač je radi »optimizacije samog rada« zatražio od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Izmjenu i dopunu građevinske dozvole za pripremu prve etape sanacije, što je uzrokovalo odgodu.
Kako je riječ o vremenskoj odgodi od godinu dana, pitali smo Fond očekuje li se i dalje cjelokupni završetak sanacije u drugoj polovini 2026.
Također, ako dođe do kašnjenja, hoće li to utjecati na financije, odnosno hoće li biti potrebno plaćati »penale«, budući da su sredstva osigurana iz fondova EU-a. Iz Fonda nam odgovaraju kako je rok završetka radova određen ugovorom i on ostaje 2026. godina. No, po ishođenju uporabne dozvole Etape I, odnosno s početkom vađenja otpada, bit će moguće bolje procijeniti dinamiku vađenja otpada, pa time i definirati očekivani datum završetka radova na sanaciji.
– Predviđeno trajanje EU projekta svakako je duže od predviđenog trajanja samih radova te obuhvaća i garantni rok, ali i vrijeme potrebno za završetak aktivnosti iz svih ostalih ugovora vezanih za projekt. S obzirom na navedeno, u ovom trenutku je preuranjeno govoriti o potencijalnom utjecaju dinamike radova na financije, odgovorili su nam iz Fonda.
Riječ je o projektu vrijednom 44 milijuna eura, radove izvodi zajednica ponuditelja: GK Grupa, Ekomo i Ivicom Consulting. U jami Sovjak nalazi se oko 150 tisuća kubika opasnog otpada koji je ondje odlagan nakon Drugog svjetskog rata. Otpad će se, kažu iz Fonda, spaljivati u Austriji, u postrojenjima Kirchdorfer Zementwerke Hoffmann GmbH te Wien Energie, zatim u Mađarskoj, u postrojenju SARPI Dorg Kft. te u Njemačkoj u postrojenju MUEG GmbH.