RIJEKA – Danas u sustavu znanosti ima puno žena, ali je problem što je malo žena na rukovodećim pozicijama – istaknula je izv. prof. dr. Rosa Karlić sa Zavoda za molekularnu biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na današnjoj konferenciji “Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj”.

Riječ je o dvodnevnoj konferenciji koja je dan ranije započela u Zagrebu, a danas se nastavila na Fakultetu biotehnolgije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci. Konferenciju su zajednički organizirali prof. dr. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet te Sveučilište u Rijeci (UniRi), u srijedu, 9. listopada 2024., na Fakultetu biotehnolgije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, a kako je dodala izv. prof. dr. Karlić upravo cilj održane konferencije pokazati da u znanosti postoje žene koje mogu voditi velike projekte.

Dodajući kako Konferencija naglasak stavlja na ulogu inkluzivne znanosti u izgradnji održive budućnosti za sve putem znanosti, tehnologije i inovacija prof. dr. Štagljar je istaknuo da je cilj graditi mostove između Kanade i Hrvatske.

Dvije vrhunske znanstvenice

– Kao članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te kanadske akademije znanosti i umjetnosti cilj mi je povezati dvije države, jer mislim da Hrvatska može jako puno naučiti od Kanade u samom području visokih tehnologija.

Zato smo i doveli dvije vrhunske kanadske znanstvenice prof. dr. Rimu Al-awar i prof. dr. Samanthu Gruenheid. One su vodeće u svojim područjima, a doveli smo i četiri hrvatske vrhunske znanstvenici koje su predstavile svoj put. Želimo pokazati mladima da je samo nebo granica ako radite marljivo i ako ste s obje noge na zemlji, istaknuo je prof. dr. Štagljar.

Prof. dr. Rima Al-awar sa Sveučilištu u Torontu osnovala je OICR Program za otkrivanje lijekova, čija istraživačka skupina broji desetak istraživača s brojnim iskustvima u radu s industrijom, a usredotočeni su na implementaciju najperspektivnijih ideja iz akademske zajednice Ontarija u terapeutske svrhe za pacijente koji boluju od tumora, dok je prof. dr. Samantha Gruenheid stručnjakinja za bakterijsku patogenezu te interakcije patogena i domaćina koje upravljaju crijevnim infekcijama.

Uz dvije kanadske znanstvenice jučer je predstavljen i rad izv. prof. dr. Rose Karlić čiji je znanstveni rad usmjeren na istraživanje regulacije transkripcije, epigenetike i tumorske genomike, te genomike razvoja i diferencijacije tumora, s naglaskom na korištenje metoda strojnog učenja za analizu i interpretaciju bioloških podataka.

Uz nju predstavila se i dr. Andreja Ambriović Ristov, znanstvena savjetnica u trajnom izboru Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu koja je voditeljica Laboratorija za staničnu biologiju i prijenos signala, kao i izv. prof. dr. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koja u svom radu koristi mišji model infekcije citomegalovirusom kombinirajući sekvencioniranje nove generacije s klasičnim tehnikama molekularne biologije i imunologije. Otkrila je i karakterizirala nekoliko novih CMV transkripata, gena i proteina te

demonstrirala nove mehanizme imunoevazije, a ona i njezin tim proveli su jedno od prvih sustavnih istraživanja utjecaja CMV-a na jajnike i plodnost. Među predstavljenim znanstvenicima bila je i dr. sc. Adrijana Vinter, globalna je voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite koja vodi multidisciplinarni tim od preko 500 znanstvenika u Europi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Dodajući da danas više nije pitanje imaju li žene ista prava i iste mogućnosti napredovanja kao muškarci prof. dr. Štajduhar je kazao kako to posljednjih pet godina nije tema, ali uvijek je dobro vidjeti da postoje žene “lavice” koje sve stižu privatno i poslovno, kao i vidjeti da su žene stup društva.

Dobrodošlicu kanadskim i hrvatskim znanstvenicima u Rijeku jučer je poželio i gradonačelnik Marko Filipović istaknuvši dobru suradnju Grada Rijeke i Sveučilišta, kao i kanadska veleposlanica u Hrvatskoj, Jessica Blitt, koja je istaknula važnost prepoznavanj ženskih glasova, vodstva i stručnosti.

Usporedba Kanade i Hrvatske

Uspoređujući Kanadu i Hrvatsku prof. dr. Štajduhar je istaknuo da je Kanada velika država s 40 milijuna stanovnika te da se u znanost ulažu značajna sredstva.

– Hrvatska ulaže 0,9 posto BDP-a, a Kanada 3,2 posto BDP. U Kanadi je lakše doći do novaca, ali taj novac dobivaju samo najbolji. U Hrvatskoj je još uvijek ostavština starog sistema, dati svakome po malo i da svatko bude zadovoljan.

Smatram da bi to trebalo promijeniti i novac dati najboljima. To moji kolege i ja govorimo već godinama. U znanosti ne postoji velika demokracija, tu treba vladati meritokracija, zaključio je prof. dr. Štajduhar.