Središnja komemoracija žrtava Bleiburške tragedije i hrvatskoga Križnog puta ove je godine održana u Svetištu hrvatskih mučenika na Udbini. Pokrovitelj današnje komemoracije bio je Hrvatski sabor čiji je predsjednik Gordan Jandroković sa suradnicima boravio na Udbini. Ispred crkve i vanjskog oltara dočekao ih je župan Ličko-senjski Ernest Petry, njegova zamjenica Jasna Orešković Brkljačić, saborska zastupnica Anita Pocrnić Radošević, gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević i načelnik Općine Udbina Josip Seuček.

Program je započeo molitvom križnog puta koju je predvodio župni upravitelj u Krašiću Ivan Vučak sa svojim župljanima. Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić je u pozdravnoj riječi zaželio dobrodošlicu predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimiru Puljića, riječkom nadbiskupu mons. Ivanu Devčiću, novom splitskom nadbiskupu mons. Draženu Kuleši, kao i brojnim svećenicima i redovnicama. Misu na vanjskom oltaru predstavio je đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić. Zasebnu zahvalnost biskup Križić izrekao je Bleiburškom vodu koji dugi niz godina otima zaboravu događaje i žrtve iz svibnja 1945. godine.

U propovjedi je biskup Ivan Ćurić isticao prožimanje duhovnih i fizičkih patnji uznika i vremena poraća.

– Ovdje smo da bismo se sjetili brojnih žrtava iz svibnja 1945. godine kada su se mnogi vojnici civili sa ovih prostora željeli predati savezničkim trupama. Umjesto toga završili su na milost i nemilost osvetničkoj pomami komunističke vojske Jugoslavije. Mnogi su tih dana surovo likvidirani, a preživjeli su započeli hrvatski Križni put.

Zahvalni smo što nakon desetljeća šutnje u slobodnoj Hrvatskoj smijemo spominjati te žrtve. Od tih je dana prošlo 77 godina. Žrtve su prije smrti bile obespravljenje, ponižene, mučene i likvidirane bez suda i dokazane krivnje. Mi ne pozivamo na mržnju i osvetu, pozivamo samo na oprost, molitve i otimanje zaboravu tih žrtava.

Nedužne žrtve ubijane su u Domovinskom ratu u Hrvatskoj i BiH, a danas ljudi ginu u Ukrajini. Primjer ljudske ustrajnosti i patnje za vjeru i narod je naš preuzvišeni Alojzije Stepinac.

Na obilježavanju godišnjice njegove smrti kardinal Franjo Kuharić je u krcatoj Zagrebačkoj katedrali rekao: „Ima grobova na kojima nema spomenika, ima žrtava pokrivenim šutnjom“!

Tek sam nešto kasnije mogao razumjeti svu tragiku Bleiburga i hrvatskog Križnog puta. Za Crkvu i narod nije bilo težeg vremena od onoga uoči, za vijeme II. svjetskog rata i poraća.

Mnoge žrtve nas obvezuju da im označimo stratišta, a oni koji to istražuju trebali bi činiti to strasnije, uz jaču podršku državnih institucija, zaključio je biskup Ivan Ćurić.

Danima uoči ove komemoracije mediji su prenosili upozorenja kako će se kažnjavati svi pokušaji isticanja zabranjenih amblema i oznaka.

Osim poneke zastave s prvim bijelim poljem na šahovnici, većih izgreda nije bilo i cijela je komemoracija protekla vrlo dostojanstveno, uz liturgijsko pjevanje Mješovitog župnog zbora sv. Ante s Humca.