RIJEKA – Od ovog tjedna u Klinici za radioterapiju i onkologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka djeluje ambulanta za gerijatrijsku onkologiju čiji je cilj sveobuhvatna procjena starijih onkoloških bolesnika. Ambulanta za gerijatrijsku onkologiju djeluje u sklopu Dnevne bolnice Klinike za radioterapiju i onkologiju i u nju se upućuju svi onkološki bolesnici u dobi od 70 godina i više koji trebaju započeti liječenje sustavnom antitumorskom terapijom, kemoterapijom i imunoterapijom. U ambulanti rade liječnici, specijalisti onkologije i više medicinske sestre, a nakon završene skrbi, pacijenti se prate kroz rutinske kontrolne preglede.

Rizik starenja

– Gerijatrijska procjena sveobuhvatni je pristup pacijentima starije životne dobi s ciljem uočavanja problema koje često ne možemo procijeniti rutinskim uzimanjem anamneze i rutinskim fizikalnim pregledom, već je potrebna detaljnija analiza funkcionalnog, nutritivnog, kognitivnog statusa te psihološkog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja, korištenjem standardiziranih alata i upitnika. Temeljem rezultata testova izdvajaju se fragilniji bolesnici narušenog funkcionalnog, nutritivnog, psihološkog ili kognitivnog statusa koji će biti upućivani na dodatne procjene i savjetovanja suradnih specijalističkih djelatnosti dostupnih u sklopu Klinike za radioterapiju i onkologiju, kako bi se što bolje pripremili za onkološko liječenje koje slijedi s ciljem održanja kontinuiteta liječenja, prevencije potencijalnih komplikacija, očuvanja kvalitete života i poboljšanja ishoda liječenja ove populacije bolesnika. Ova procjena posvetit će posebnu pozornost tjelesnoj i mentalnoj funkciji osobe, društvenoj situaciji, drugim medicinskim problemima i stanju prehrane. Nakon ove procjene, preporučit će se intervencije u cilju poboljšanja zdravstvenih ishoda u naših pacijenata, ističe predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju prof. dr. Ivana Mikolašević.

Snimila: Ana Krizanec

Očekivano, rizik obolijevanja od karcinoma povećava se sa starenjem. Procjenjuje se da će do 2030. godine oko 70 posto slučajeva raka biti dijagnosticirano kod osoba starijih od 65 godina. Sama populacija bolesnika starije životne dobi vrlo je heterogena i liječenje takvih onkoloških bolesnika ima svoje posebnosti.

Izraženije nuspojave

– Dijagnoza karcinoma je teška za svakoga, ali je posebno izazovna kod starijih osoba koje često imaju pridružene višestruke medicinske probleme, u značajnom postotku udružena funkcionalna ograničenja i ponekad kognitivna oštećenja. Starije odrasle osobe s karcinomom imaju jedinstvene potrebe koje se ne mogu adekvatno procijeniti u rutinskoj onkološkoj skrbi. Provođenje optimalne zdravstvene skrbi kod starijih bolesnika predstavlja jedinstven izazov zbog vrlo često pridruženih komorbiditeta, polifarmacije, socioekonomskih čimbenika i fizioloških promjena koje su dio procesa starenja. Detektiranje osjetljivijih skupina prije početka samog onkološkog liječenja ključno je zbog pravovremene implementacije potpornih mjera, optimiziranja strategije liječenja s ciljem poboljšanja ishoda liječenja i očuvanja ili unaprjeđenja kvalitete života. Uznapredovala kronološka životna dob nije sama po sebi prediktor podnošenja niti odgovora na onkološko liječenje. Dostupni podaci pokazuju da stariji bolesnici koji su dobrog općeg stanja mogu dobro tolerirati najčešće primjenjivane kemoterapijske režime, podjednako kao i mlađi bolesnici, posebno uz adekvatno potporno i simptomatsko liječenje. No, s druge strane, prema dosadašnjim publikacijama značajan postotak onkoloških pacijenata gerijatrijske populacije ima veću vjerojatnost da će razviti izraženije nuspojave onkološkog liječenja te da će doći do pogoršanja funkcionalnog i mentalnog statusa. Stoga je neophodno na vrijeme prepoznati osjetljivije i fragilnije pojedince i prilagoditi i individualizirati proces liječenja. Princip personalizirane medicine možda najviše dolazi do izražaja upravo u pogledu starijih onkoloških bolesnika, zaključuje Mikolašević.

Fokus na polifarmaciju

U okviru ove ambulante poseban fokus bit će stavljen i na polifarmaciju s obzirom na moguću štetnu interakciju drugih lijekova s potrebnom sustavnom antitumorskom terapijom. Polifarmacija znači dugotrajno korištenje više lijekova u pojedinca, ističe predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju prof. dr. Ivana Mikolašević.

Kako dodaje, dugotrajno korištenje lijekova u liječenju većeg broja kroničnih bolesti može biti korisno, no primjena više lijekova nego što je to klinički indicirano, predstavlja neprimjerenu i štetnu polifarmaciju.

– Mnogi kronični bolesnici, a posebice oni starije životne dobi, pate od istovremenog postojanja više kroničnih bolesti, multimorbiditeta. Takvi bolesnici često trebaju vrlo kompleksnu, prema pacijentu usmjerenu zaštitu koja često uključuje i polifarmaciju. Starenjem populacije povećava se prevalencija multimorbiditeta, te polifarmacija kontinuirano raste, i postaje rizik za novi morbiditet i posljedični mortalitet u bolesnika. Polifarmacija je udružena s negativnim zdravstvenim ishodima zbog nepoželjnih interakcija između lijekova, interakcije lijekova i bolesti, nuspojave lijekova i pojave nepoželjnog događaja vezanog za lijekove, objašnjava Mikolašević.