U organizaciji Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac održano je danas još jedno zanimljivo i vrlo posjećeno predavanje. „Nematerijalna baština kao potencijal razvoja“ naziv je konferencije za koju se i danas „tražila stolica više“.

Na samom početku konferencije publiku su pozdravili ravnateljica Gackoga pučkog otvorenog učilišta Otočac Nada Avsec i gradonačelnik Grada Otočca Goran Bukovac, a nakon uvodnih govora potpisan je sporazum o suradnji između Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Gackoga pučkog otvorenog učilišta Otočac koji doprinosi umrežavanju kao jednom od ciljeva konferencije, popraćen obraćanjem prof. dr. sc. Željka Holjevca, ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Drugo izdanje ove konferencije okupilo je šest panelista iz područja povezanih s baštinom, menadžmentom, marketingom, poduzetništvom i novim tehnologijama koji su podijelili svoja iskustva i znanja u upravljanju projektima baziranima na nematerijalnoj kulturnoj baštini.

U prvom panelu o „Očuvanju tradicija iz prošlosti kao zalogu za održivu budućnost“ govorila je doc. dr. sc. Mirela Hrovatin, viša stručna suradnica u Odjelu za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, osvrnuvši se među brojnim podtemama na ovisnost budućnosti baštine o tome kako sada baštinom upravljamo, na postupak upisa nematerijalnih kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na važnost angažmana građana u očuvanju baštine te na važnost popisivanja kulturnih dobara od lokalnog značaja.

S drugom temom – „Referentnim centrom za nematerijalnu kulturu“ – publiku je pobliže upoznala dr. sc. Irena Miholić, znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku, koja se posebno osvrnula i na važnost digitalizacije i osiguravanja dostupnosti dokumentacije o baštini. Istaknula je kako se radi se o projektu koji proizlazi iz dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja kao jedne od glavnih aktivnosti Instituta za etnologiju i folkloristiku i kojemu je jedan od ciljeva stvaranje mreže suradnika i korisnika te oblikovanje jedinstvene baze podataka o nositeljima hrvatske nematerijalne kulture.
Prvi panel zaključila je Katarina Bušić, prof. povijesti i etnologije, muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, govoreći o temi „Kultura, gospodarstvo i turizam: Nematerijalna baština kao međusektorska poveznica“. Istaknula je, između ostalog, važnost međusektorskog povezivanja u postizanju kvalitetnijih rezultata vezanih za procese očuvanja i promicanja nematerijalne kulturne baštine te se osvrnula na brojne dugogodišnje i nove projekte koji doprinose dobrom upravljanju nematerijalnom kulturnom baštinom na području Otočca i Ličko-senjske županije.
Temom „Baština u kojoj su ljudi glavni protagonisti“ drugi panel otvorila je Meri Vesanović, mag. art. hist. et tal., voditeljica komunikacija i prodaje u tvrtki Muze d. o. o. za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu. Osvrnula se na rad Muza, tvrtke iza koje stoje brojni inovativni i interaktivni baštinski projekti, poput prošle godine otvorenog Muzeja bećarca u Pleternici, te istaknula važnost educiranja i stvaranja nove muzejske publike, čemu prilog daju i Muze koje su u suradnji sa Školskom knjigom izradile priručnik za interpretiranje baštine namijenjen nastavi likovne kulture u osnovnim školama.

Pretposljednji panelist bio je dr. sc. Krešimir Dabo, znanstveni suradnik u Odjelu za kulturne i otočke studije Instituta za istraživanje migracija, a fokus je u svom izlaganju stavio na temu „Predstavljanje i komuniciranje u brendiranju kulture“, osvrnuvši se na važnost stvaranja informirane publike koja treba graditi znanja o vlastitoj baštini i kulturi, na nužnost kreiranja krovnih strategija u komuniciranju baštine i kulture, na važnost korištenja svih oblika komunikacije te na paradoks koji proizlazi iz činjenice da tradicijska kultura čini nacionalni identitet, ali nema adekvatnu medijsku popraćenost.
Drugi panel zaključio je Ante Fumić, bacc. oec., osnivač i direktor marketinške agencije Prilika Grupa, koji je publiku upoznao s aktualnom i manje poznatom temom – proširenom stvarnošću. Bilo je riječi o tome što znače pojmovi poput XR-a, VR-a, MR-a i AR-a, koje su razlike među njima, tko je publika koja koristi tehnologiju proširene stvarnosti i kakva rješenja proširena stvarnost može ponuditi za interpretiranje baštine, a na samom kraju predstavljen je i projekt na kojemu su radili Turistička zajednica Grada Otočca i Prilika Grupa, a radi se o aplikaciji koja će korištenjem proširene stvarnosti omogućiti sasvim drukčiji doživljaj renesansne utvrde Fortice, a u budućnosti i drugih baštinskih točaka na području Otočca.

Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske, a partnersku podršku osigurali su Grad Otočac, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska gospodarska komora, Veleučilište Aspira, Prilika GRP d.o.o., Muze d.o.o., Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Razvojni centar Ličko-senjske županije, Klaster Lika Destination i Obiteljska destilerija Aura.