GOSPIĆ – Na zadnjoj priredbi Jesen u Lici imali smo prigodu svjedočiti velikim promjenama u ličkom agraru koje se najvećim dijelom odnose na nove voćne vrste u čijem uzgoju sve više sudjeluju mladi ljudi. Tako se Lika značajno odmiče od gotovo iščezlih stereotipa po kojima je svako ruralno domaćinstvo uvijek imalo šljivar, jednu krušku tepku, jedan orah i 2-3 jabuke.

Bilo nekad

Na spomenutoj Jeseni u Lici bilo je izloženo mnoštvo aronija, pitomih lješnjaka i – oraha. Nedavno je jedan mladić iz Gospića na svojoj djedovini posadio tiisuću mladica oraha, stvarajući sebi perspektivu za budućnost. Svoju i svoje obitelji.

Dok su se nekada stabla šljiva sorte bistrica i krušaka zvane tepke uglavnom sadila i njegovala za potrebe pečenja rakije, orasi su oduvijek bili tretirani kao zdrav i koristan dodatak prehrani, posebice omiljeni kod djece i vrijednih domaćica koje su pekle kolače i torte. Nekada se broj stabala oraha u Lici najlakše i najtočnije određivao umnoškom broja domaćinstava s brojem jedan. Na sreću, ovi podaci pripadaju prošlosti.

Tražeći što točnije podatke vezane uz današnji broj stabala oraha u Lici kontaktirali smo Lokalnu akcijsku grupu (LAG) Lika. Tako smo dobili podatak Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o površinama pod orahom na području Ličko-senjske županije.

Treba ispitati

– Na području Ličko-senjske županije na 15,04 ha površine oraha, kao čiste kulture, ima 3.950 stabala, od čega je oko 30 posto stabala na području grada Gospića, a slijede Brinje i Otočac s po 15 posto. Što se tiče mogućnosti masovnijeg uzgoja oraha u Lici, još 2009. godine izrađena je studija Agroekološka regionalizacija voćarske proizvodnje na području Ličko-senjske županije, koja se u svom sadržaju ne dotiče mogućnosti za uzgoj oraha na području Like, stoga bi za masovniji uzgoj trebalo napraviti znanstvenu podlogu o pogodnosti tla i utjecaju klime na mogućnosti uzgoja. Općenito, kako su utjecaji vremena i klimatskih promjena sve izraženiji, bilo bi potrebno izraditi novu stručnu i znanstvenu podlogu koja prati vremenske trendove i daje smjernice vezano za značajke reljefa, tla i u konačnici procjenu pogodnosti tla za bavljenje voćarstvom jer je to osnova za uspješno podizanje nasada i razvoj voćarstva, stoji u odgovoru LAG-a Lika.

Također napominju kako trenutno ne posjeduju detaljnija saznanja na ovu temu, stoga bi za detaljnije informacije trebalo kontaktirati stručnjake u području voćarstva, npr. Zavod za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Centar za voćarstvo i povrćarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu hranu i selo i sl.