U Kući krčkog pršuta u Vrhu uprličena je još jedna u sad već poduljem nizu radionica kakve su dosad na području Zadarske, Istarske i Primorsko-goranske županije održane u okrilju zanimljivog talijansko-hrvatskog prekograničnog projekta »Adria.SmArtFish«.

Kako nam je, prije no što su se rasprave o ribarstvu ondje zahuktale, rekla dr. sc. Sanja Matić Skoko, znanstvena savjetnica sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, ova radionica nastavak je aktivnosti koje se već neko vrijeme provode u okrilju tog Interreg projekta kojemu je osnovni cilj valorizacija priobalnog ribolova na Jadranu, kako s njegove hrvatske, tako i talijanske strane.

Izlov novih vrsta

– Način na koji želimo tome pridonijeti ogleda se u mjerama i aktivnostima kojima će se osigurati njegova održivost, kako u ekonomskom, tako i ekološkom smislu, odnosno u smislu njegove otpornosti na klimatske promjene kojima svjedočimo, objasnila je Matić Skoko.

U provedbu tog projekta koji je sada zašao u završnu fazu, osim znanstvenih partnera, uključile su se i županijske službe i organizacije koje okupljaju ribare te brojne druge državne, regionalne, pa i lokalne institucije povezane s morem i ribarstvom, nastavila je naša sugovornica dodavši da bi se aktivnosti i radionice koje se provode mogle okarakterizirati i svojevrsnim »seminarima podizanja svijesti« o problemima održivosti priobalnog ribolova.

U sklopu ovog programa događa se i nekoliko pilot-projekata među kojima i onaj postavljanja umjetnih grebena koji za svoj glavni cilj imaju obogaćivanje ribljeg fonda, ali i edukativne i znanstvene svrhe.

Drugi pilot-projekt povezan je s klimatskim promjenama, odnosno novim vrstama koje ulaze u Jadran i koje, u jednom dijelu, stvaraju velike probleme domaćim ribarima i ribarstvu u cjelini.

Naime, postavlja se pitanje jesu li domaći ribari, po pitanju svojih alata, danas uopće sposobni loviti nove vrste čijoj pojavi u nas već svjedočimo, a dio kojih može biti komercijalno korišten, zaključila je dr. Matić Skoko, ocijenivši da se u tom pogledu ponajprije može govoriti o prilično agresivnim vrstama poput striljka i plavoga raka.

Umjetna staništa

– U tom ćemo smislu u sklopu ovog projekta pokušati, u suradnji sa znalcima kulinarske struke, domaćim ugostiteljima približiti i predstaviti neka kvalitetna jela kakva bi se i u nas mogla početi spravljati od takvih riba i rakova, a izlov kojih možemo i moramo početi poticati.

Vraćajući se na umjetne grebene (jedan od triju planiranih već je izgrađen u podmorju Zadarske županije), znanstvena savjetnica Matić Skoko informirala nas je da bi u narednim mjesecima ista takva »testna« umjetna priobalna staništa ribe trebala biti instalirana i u podmorju Istre i Kvarnera, u blizini otoka Cresa.

Na dubini od oko 30 metara cilj nam je, postavom posebno dizajniranih betonskih elemenata, stvoriti uvjete pogodne za naseljavanja morskih organizama te obogaćivanje ribljeg fonda, u konačnici u mjeri pogodnoj čak i za njegovu ekonomski isplativu eksploataciju.

Naravno, cilj nam je monitoringom utvrditi kojom će se brzinom i u kojim razmjerima ondje obogatiti riblji fond, a u sklopu okruglog stola definirati i što će se po završetku ovog projekta ubuduće događati s tim grebenima, odnosno odrediti tko će i na koji način njima gospodariti, zaključila je Matić Skoko.

Projekt vrijedan 3,2 milijuna eura

Adri.SmArtFish program i njegov projekt “Valorizacija malog priobalnog ribolova duž obale Jadranskog mora u kontekstu održivosti” udružio je čak 10 institucija iz obje jadranske zemlje, pa tako i Regiju Veneto (vodeći partner), Sveučilište Ca Foscari Venezia, regije Friuli-Venezia Giulia, Emilia-Romagna i Marche, Istarsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju te Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, odnosno Ministarstvo poljoprivrede – Upravu ribarstva.

Upravo na području triju spomenutih hrvatskih županija Institut za oceanografiju i ribarstvo organizira radionice koje su ključne za prikupljanje inicijalnih informacija i postavljanja temelja za budući plan upravljanja umjetnim grebenima u Jadranu.

Ukupna vrijednost ovog projekta je 3,2 milijuna eura, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj projekt se sufinancira s nešto više od 2,7 milijuna eura.