REJTING I UGLED

Sveučilište u Rijeci skočilo za 15 mjesta na svjetskoj RUR ljestvici, evo zašto je to važno

Ingrid Šestan Kučić

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Na poziciju utječu i rezultati reputacijske ankete koja obuhvaća 10 tisuća ispitanika iz globalne akademske zajednice i odnosi se na reputaciju u poučavanju, u istraživanju te reputaciju izvan regije.



RIJEKA – Sveučilište u Rijeci se na Round University Ranking (RUR) svjetskoj ljestvici za 2021. godinu nalazi na 690. mjestu, što je porast za 15 mjesta u odnosu na 2020. godinu. Takvim se pozicioniranjem riječko Sveučilište ponovo našlo u društvu 5 posto najboljih svjetskih sveučilišta. Naime, RUR je rangiranje više od 1.100 vodećih svjetskih sveučilišta prema četirima ključnim sveučilišnim misijama: poučavanje, istraživanje, internacionalna raznolikost i financijska održivost.


Dvadeset pokazatelja


Podaci i analitika RUR-a temelje se na proizvodima Clarivate tvrtke, koja je 2016. godine nastala iz Thomson Scientific dijela Thomson Reutersove korporacije, a koji su već odavno sinonim globalno relevantnih bibliometrijskih i analitičkih alata za vrednovanje produktivnosti istraživača.
Pozicija pojedinog Sveučilišta na RUR ljestvici izračunava se iz vrijednosti 20 pokazatelja: omjer akademskog osoblja i studenata, omjer obranjenih doktorata i akademskog osoblja, citiranost, broj članaka po istraživaču, udio stranih studenata, udio stranog osoblja, udio prihoda od istraživanja u ukupnom prihodu i slično. Na poziciju na rang-ljestvici utječu i rezultati reputacijske ankete koja svake godine obuhvaća 10 tisuća ispitanika iz globalne akademske zajednice i odnosi se na reputaciju u poučavanju, reputaciju u istraživanju te reputaciju izvan regije.


Prvih 10 mjesta pripalo američkim sveučilištima

Tradicionalno i ove godine prvih deset mjesta na RUR ljestvici u najvećem broju zauzimaju američka sveučilišta. Tako je Harvard University na prvom mjestu, California Institute of Technology drugi, a Stanford University treći. Četvrto mjesto zauzima londonski Imperial College, peti je švedski Karolinska Institute, šesti američki Massachusetts Institute of Technology (MIT), sedmi University of Oxford, dok osmo mjesto zauzima ETH Zurich, deveto University of Cambridge, a deseto Columbia University. Uz riječko sveučilište na ljestvici je i zagrebačko sveučilište koje se pozicioniralo na 539. mjestu te dubrovačko sveučilište koje je zauzelo 867. mjesto.



Navodeći da polako izlaze rezultati rangiranja sveučilišta na različitim ljestvicama rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija ističe zadovoljstvo što je riječko Sveučilište zadržalo status i ostalo u kategoriji 5 posto najboljih sveučilišta na svijetu.


– Ono što je nama bitno i zbog čega smo se fokusirali na ovo rangiranje je upravo pouzdana RUR metodologija koja je inkluzivna, balansirana, stabilna i transparentna. Za svako sveučilište objavljuju se i pozicije po svakom od 4 misije te i po svakom od 20 indikatora. Sveučilište u Rijeci ove je godine najbolje u dijelu koji se tiče poučavanja, primjerice zauzimamo 189. mjesto na RUR ljestvici po broju akademskog osoblja podijeljenom sa završenim studentima preddiplomskog studija što je ključan pokazatelj kvalitete. Nešto smo lošiji u financijskoj održivosti, što svjedoči o podfinanciranosti istraživanja u Hrvatskoj.


Da se na Sveučilištu u Rijeci radi upravo o visokoj produkciji u odnosu na financiranje, svjedoči podatak da je Sveučilište vrlo visoko plasirano – čak 86. na RUR ljestvici po broju radova podijeljenom s prihodom za istraživanja. I dalje nam je izazov broj stranih studenata, što je velikim dijelom uzrokovano restriktivnim nacionalnim politikama, ali i pandemijskom godinom u kojoj je bilo znatno manje mobilnosti studenata, konstatira rektorica.


Relevantne ljestvice


Dodaje i da je riječko Sveučilište zadovoljno što je i 2021., nakon pandemijske krize koja je znatno utjecala na redoviti rad, i nadalje zadržalo status na ljestvicama koje smatra relevantnim zbog kriterija, koji uvažavaju i veličinu Sveučilišta.


– NA QS ljestvici smo između 1.000 – 1.200 mjesta, a na RUR-u smo u takozvanoj svjetskoj ligi. Na QS-ovoj ljestvici Sveučilište u Zagrebu je bolje, a Sveučilište u Splitu lošije plasirano, dok se na RUR-ovoj ljestvici, od samo triju hrvatskih sveučilišta koja su ušla među 1.100 najboljih, Zagreb bolje plasirao, a Sveučilište u Dubrovniku lošije od nas. Cilj nam je ne samo zadržati poziciju na ovim ljestvicama rangiranja i ostati među 5 posto najboljih već i popravljati poziciju, a možda i ući još u sustav rangiranja Times Higher Education. Izazovi su veliki jer je kompeticija sve veća, sve više zemalja i sveučilišta iz Rusije, Kine i drugih zemlja Dalekog istoka ulazi u igru, zaključuje rektorica.