Foto Damir Škomrlj
Nakon završetka projekta, sav izvorni materijal i istraživački podaci bit će postavljeni na internet kako bi koristili istraživačima i zajednici govornika vlaškog i žejanskog jezika
povezane vijesti
U Šušnjevici i Žejanama započelo je lingvističko istraživanje koje provode istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu u sklopu projekta ISTROX. ISTROX je dvogodišnji interdisciplinarni projekt (2018. – 2020.) koji se provodi pri Fakultetu lingvistike, filologije i fonetike Sveučilišta u Oxfordu.
Projekt se temelji na zvučnim snimkama koje su donirane Taylor Institution knjižnici u Oxfordu te spaja lingvističko istraživanje s uključivanjem zajednice kako bi se istražio značajan dio povijesti ozbiljno ugroženog vlaškog i žejanskog (tzv. istrorumunjskog) jezika.
Pedeset godina nakon što je oksfordski lingvist Tony Hurren prikupio ove snimke, projektni tim, koji čine profesor Martin Maiden, dr. sc. Oana Uta Barbulescu te dr. sc. Adina Bradeanu, planira uključiti govornike ovih jezika da putem mrežne platforme pomognu u transkripciji i prijevodu te će omogućiti pristup ovim materijalima lingvistima i zajednici govornika vlaškog i žejanskog jezika – najavila je Viviana Brkarić, predsjednica Udruge Spod Učke i voditeljica Interpretacijskog centra Vlaški puti.
Profesor Maiden te dr. sc. Barbalescu posjetili su u proljeće 2019. Hrvatsku kada su se sreli s Vivianom Brkarić i dr. sc. Robertom Doričićem, s kojima su već ranije uspostavili suradnju, kao i s drugim članovima zajednice govornika žejånskog i vlåškog u Žejanama i Šušnjevici.
Tom su prilikom upoznali neke od izvornih sudionika, kao i rođake sudionika Hurrenova istraživanja, koji su pokazali zanimanje za njihov projekt.
U suradnji oksfordskog sveučilišta te Ekomuzeja Vlaški puti od 2. do 4. studenoga u prostoru Interpretacijskog centra Vlaški puti u Šušnjevici provedeno je terensko istraživanje. Lingvističko istraživanje u Žejanama do 6. studenoga provodi dr. sc. Ana Werkmann Horvat.
– Glavni cilj projekta ISTROX jest očuvanje zapisa nestajućeg jezika za zajednicu govornika i njihove potomke, kao i za lingvistička istraživanja. Nakon završetka projekta, sav izvorni materijal i istraživački podaci bit će postavljeni na internet kako bi koristili istraživačima i zajednici govornika vlaškog i žejanskog jezika.
Pozivaju se svi govornici vlaškog i žejanskog jezika da se uključe u projekt putem mrežne platforme– navela je i pozvala na suradnju Brkarić.
