NEUJEDNAČENA PRAKSA

Sve je teže pratiti kontakte, pa u samoizolaciju idu cijeli razredi: U PGŽ-u ih je ukupno 25

Ingrid Šestan Kučić

Ilustracija / Foto arhiva NL

Ilustracija / Foto arhiva NL

Na početku školske godine bio je manji broj pozitivnih slučajeva i tada se svakoga pojedinačno zvalo. Međutim, s porastom broja slučajeva više smo usmjereni na zaštitu kolektiva, kaže Nataša Dragaš Zubalj, voditeljica Odjela školske i sveučilišne medicine, dodajući i da broj zaraženih učenika pada



RIJEKA – Prema podacima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije jučer je u školama, čiji su osnivači, 25 razrednih odjela bilo u samoizolaciji, a od toga 9 je razreda srednjih škola, dok ostalo čine učenici osnovnih škola. Međutim, ravnatelji pojedinih škola tvrde kako situacija s izricanjem mjere samoizolacije za razredne odjele izmiče kontroli pa postoje situacije da je u istoj školi u samoizolaciji razred u kojem je jedan pozitivan učenik, dok razred u kojem su tri pozitivna učenika nema izrečenu mjeru samoizolacije i učenici i dalje dolaze u školu.


Neujednačena praksa rezultira pritiskom roditelja na škole i traženjem objašnjenja zašto je to tako. Bilo je slučajeva, kažu ravnatelji, i pozitivnih profesora u školi koji su bili u kontaktu s učenicima, ali mjera samoizolacije nije izrečena, a nedoumicama i razjašnjenju situacije ne pridonosi ni činjenica da škole teško stupaju u kontakt s epidemiolozima i školskim liječnicima. Sadašnja situacija, tvrde ravnatelji, daleko je od one na početku školske godine kada se do informacije moglo doći bez problema i kada su se propitivali svi kontakti. Kontakti se, kažu ravnatelji, više ne »hvataju«.


Sve to ulijeva strah da škola više i nije tako sigurno mjesto, a dio ravnatelja odlučio se i samoinicijativno poduzeti dodatne mjere pa kažu da čim uoče simptome kod nekog od učenika, cijeli razred prebacuju na online nastavu dok se čekaju nalazi testa na COVID-19. Iako, dodaju, znaju da takva praksa nije po pravilima, smatraju da je manja šteta održavati dva dana online nastavu nego dopustiti da se u tom periodu virus proširi među učenicima ako su bili u kontaktu s pozitivnim vršnjakom. Utvrdi li se testom da je njihova bojazan bila opravdana, razred ostaje u samoizolaciji, a u protivnom, stigne li negativan test, razred se vraća na nastavu u školu. Virus u školu, kažu, dolazi izvana, a najčešći izvor su slobodne aktivnosti učenika i nepridržavanje mjera izvan školske zgrade.


Pisana komunikacija




Na pritužbe ravnatelja da sve teže stupaju u kontakt s epidemiolozima i liječnicima školske medicine, glavni epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Dobrica Rončević, objašnjava da je trenutačno situacija takva da s njima svi teško stupaju u kontakt i upravo zato svaka škola ima svog školskog liječnika koji je produžena ruka epidemiologa.


– Jedina alternativa prenatrpanim telefonima je pisana komunikacija. Postoji e-mail na koji svaki školski liječnik može odgovoriti u nekom određenom vremenu. Sustavno upravljanje epidemijom u školi podrazumijeva angažman pedijatra ili liječnika školske medicine, a kriteriji za određivanje samoizolacije su jasni. Međutim, s obzirom na povećani broj oboljelih sve je teže anketirati 20 do 30 učenika, utvrditi s kim je bio nezaštićeni kontakt od 15 minuta bez maske. Stoga ako postoji sumnja da je bilo takvih kontakata i da se ne mogu preciznije identificirati kontakti, u samoizolaciju ide cijeli razred. Sigurno postoje određene nedosljednosti i može doći do nesporazuma, ali kriteriji i komunikacijski kanali su jasni, ističe Rončević.


Ujedno dodaje i da nije nužno cijelom razredu propisati mjeru samoizolacije, jer to je stvar ocjene izloženosti s obzirom na primarni slučaj, kao i pitanje je li kontakt ostvaren prije ili nakon razvoja simptoma, nose li učenici maske i slično. Voditeljica Odjela školske i sveučilišne medicine Nataša Dragaš Zubalj dodaje da je situacija sada bitno drugačija nego na početku školske godine.


Dobra situacija


– Na početku školske godine bio je manji broj pozitivnih slučajeva i tada se svakoga pojedinačno zvalo. Međutim, s porastom broja slučajeva više smo usmjereni na zaštitu kolektiva. Stoga je u zadnje vrijeme preporuka da cijeli razredi idu u samoizolaciju, jer je to sigurno povoljnija situacija nego da se zaraza raširi. Svi se pokušavamo umrežiti i međusobno maksimalno surađivati, kaže Dragaš Zubalj.


Kao i Rončević, i ona kaže da je s obzirom na porast broja oboljelih sve teže utvrditi kontakte i upravo je zato usmjerenost na zaštitu kolektiva primarna, no ujedno dodaje i da broj zaraženih učenika pada, iako kaže da je to promjenjiva situacija. S činjenicom da je u odnosu na cjelokupnu epidemiološku situaciju školska situacija izuzetno dobra, slaže se i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Vladimir Mićović.


– U ukupnom broju zaraženih u Primorsko-goranskoj županiji djeca školskog uzrasta čine svega 3 posto. Riječ je o relativno malom broju djece, a do sada nismo imali slučaj da je ijedna škola morala kompletno prijeći na online nastavu, zaključuje Mićović.