RIJEKA – Da je karnevalska tradicija Primorja odavno prešla granice Hrvatske, opće je poznata stvar, a uvrštenjem ophoda zvončara Kastavšćine na UNESCO-ovu mapu nematerijalnih dobara kulturne baštine svijeta dan je dodatni impuls očuvanju tradicije, ali i njenoj valorizaciji na svjetskoj razini. Što uz ostalo znači da se za nju zainteresiraju i gosti iz drugih zemalja. Da se glas o zvončarima, kao i Riječkom karnevalu, pročuo do dalekog Japana, potvrdili su proteklog vikenda predstavnici japanskih turističkih agencija, kao i organizirane turističke grupe koje su iz prve ruke mogle vidjeti i osjetiti što to znači ovdašnji karnevalski duh.

Došli preko Varšave

Organizatori posjeta japanskih predstavnika su agencija Croatia Heartful Centar na čijem je čelu Eduard Tripković Katayama, a koji je svojevremeno do ukidanja vodio nekadašnje Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Japanu, te poljska nacionalna zrakoplovna kompanija LOT, koja ima direktne letove iz Tokija za Varšavu.

Samim time im Hrvatska itekako postaje zanimljiva kao jedna od destinacija koju japanski gosti mogu obići kada u Europu stižu direktnim letovima za poljsku metropolu.

Oduševljeni Kućom halubajskega zvončara u Viškovu

Predstavnici turističkih agencija i grupe turista tako su proteklog vikenda imali prilike posjetiti Zvončarsku smotru u Matuljima gdje su i kušali dio tradicionalne gastroponude iz projekta Matuljišs, potom Kuću halubajskega zvončara u Viškovu, kao i veliku Međunarodnu karnevalsku povorku u Rijeci. U organizaciji obilaska na Kvarneru je sudjelovala Turistička zajednica Kvarnera, kao i lokalni TZ-ovi.

Tripković Katayama pojasnio je kako su na ovom studijskom putovanju imali šest japanskih touroperatora, i to Hankyu International, HIS, Club Tourism International, koji su među pet najvećih u Japanu, kao i specijalizirane za individualna putovanja Purpose Japan, Eurasia te Tee Style.

Organizirane turističke grupe činilo je, pak, stotinjak gostiju iz Zemlje Izlazećeg Sunca, a stigli su u aranžmanu touroperatora Hankyu.

Ovaj veliki japanski touoropetaror ove je godine ponudio čak pet europskih karnevalskih tura koje su uključivale Rijeku.

Program obilaska gostiju uključivao je Kotor, Dubrovnik, Split, Pulu, Riječki karneval, Rovinj, Trst i Veneciju, odnosno Venecijanski karneval.

Gosti su također dolazili u okviru ture koja je uključivala Milano, karneval u Veneciji, Postojnu, Bled, Ljubljanu, Matulje, Riječki karneval, Split i Dubrovnik ili, primjerice, turu koja je uključivala obilazak Venecije, Trsta, Pirana, Opatije, Poreča, Rovinja, Riječkog karnevala i Trsta.

Gastronomija motiv

– Jako mi je drago da su se japanski organizatori putovanja već raspitivali i za datume Zvončarske smotre i Riječkog karnevala u 2026. te najavljuju već sada kako će vrlo izvjesno nagodinu opet imati ture za kvarnerska karnevalska događanja.

Inače, pri organizaciji studijskog putovanja za predstavnike japanskih touroperatora i agencija, cilj mi je bio pokazati im upravo nešto drugo osim klasične rute za Japance, a to je ona Zagreb, Plitvice i Dubrovnik.

Stoga obilazimo Kvarner, kao i Istru i Ličko-senjsku županiju. Tema je kulturni turizam, odnosno UNESCO-ova baština koja je japanskim gostima jako atraktivna. Međutim, želio sam predstaviti i gastronomiju.

U tom je smislu Kvarner vrlo zanimljiv i zbog svoje ponude, ali i činjenice da je iduće godine Europska regija gastronomije. Jasno, znamo i što u gastronomskom smislu znači Istra s tartufima, maslinovim uljem i ostalim, kazao je Tripković Katayama.

Pojasnio je ujedno kako je japanskim gostima gastronomija kao motiv putovanja vrlo bitna, čemu se nije za čuditi ako se zna da je u protekle dvije godine upravo Japan zemlja s najviše objekata s Michelinovim zvjezdicama na svijetu.

Katayama: Japanci sve više izbjegavaju klasičan turizam

Eduard Tripković Katayama je, govoreći o trendovima kod putovanja gostiju iz ove dalekoistočne zemlje, ukazao kako Japanci sve više izbjegavaju klasičan masovni turizam i okreću se manje razvikanim destinacijama te upravo specijaliziranim putovanjima kao što su obilasci UNESCO-heritagea ili putovanja s temom gastronomije.

– Japanci sada traže tematske, fokusirane itinerere, dobro razrađene. I zato je važmo da im pokažemo sve ono što imamo.

Za očekivati je da je budućnost u putovanjima u manjih grupama, a što je i zahvalnije za organizaciju te sami gosti imaju puno bolje iskustvo. Jasno, oni znaju što žele i spremni su to i platiti. A to je upravo i smjer u kojem želimo da se hrvatski turizam razvija, zaključio je Tripković Katayama.