OPATIJA – Stara dama u središtu Opatijske rivijere svoj imidž glasovite turističke destinacije stekla je još daleke 1889. kada ju klimatskim lječilištem proglašava Franjo Josip I., glavom i bradom.

Iz samostana svetog Jakova, a otud i ime, razvija se kao zaista mali ribarski gradić s nekoliko kućica. Izgradnjom famozne Vile Angioline, polovicom 19. stoljeća, Opatija se počinje formirati u luksuzno odmorište. Nedugo se zatim gradi hotel Kvarner (tada Quarnero) – i bi turizam – prvi je to hotel na Jadranu, a 1884. godina, kada je izgrađen, označava službeni početak turizma na našim prostorima.

Blagotvorna klima gradića smještenog tik ispod Učke, parkovi i perivoji s biljkama iz cijeloga svijeta, arhitektura vila i luksuznih hotela čine gotovo scenografski prizor i ugođaj nekog prošlog, romantičnijeg vremena kada je Opatijom šetala carska i kraljevska ekipa. Danas je ekipe vrlo malo, kolijevka hrvatskog turizma ove godine broji 55 posto dolazaka u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Turista i nekog pseudošušura načelno ima, ali manjak gostiju direktno se vidi na, ljeti uvijek krcatom, gradskom kupalištu Slatina.

Bagno Savoia

Najveća je to i najpoznatija opatijska plaža pjeskovitog morskog dna i velikog, betonskog sunčališta. Od Ičića do Tomaševca Slatina je i jedina dječja plaža i jedna od rijetkih koje, uz Lido, imaju plićak i mali pjeskoviti žalić koji pogoduje djeci i velikima koji po njemu vole rusati. Tu se već tradicionalno igra picigin, kako po ljeti, tako i po zimi – zimsko kupanje prakticiraju Opatijski kukali. Je li Opatija prvotno bila zimsko odmorište ili što?

Nekada se ovdje nalazila reprezentativna kupališna konstrukcija drvene oplate naziva »Bagno Savoia«, a kupališno je zdanje, u preinačenom obliku ovdje stajalo do jednog sudbonosnog juga 1979. Pjevao je Šajeta »Slatina se potopila, a Lido je zgorelo, tako da niš ni ostalo celo…« Lido se izgradilo, o konstrukciji njegovog Beach resorta drugom prilikom, a o Slatini smo pitali kupače.

Iz zvučnika na rasvjetnim stupovima duž ulice slavnih do plaže dopiru ugodne i ukusno odabrane melodije. Iako u srcu grada, široka i duga slatinska plaža pruža puni doživljaj mora i odvojenosti od gradske vreve. Među ležaljkama, zauzete mazanjem, sreli smo par iz Švicarske, kažu da su stariji, ali mi zaključujemo da su duhom i tijelom u najboljim godinama:

– Sto i prvi put smo ovdje i dobro nam je na ovoj plaži. Dolazimo redovno zadnjih pet godina, prije smo dolazili i s djecom koja su sad odrasla. Zadovoljni smo hranom ovdje, idemo van, pijemo kave… Ove nam godine odgovara malo manje ljudi, rekla sam je Sara.

– Osjećamo se dobro ovdje, možda su ponegdje stolovi malo preblizu, ali osoblje nosi maske i sve je inače odlično, ubacio se Vlado.

Besplatna zumba

Na malom pješčanom žaliću susreli smo mališane iz radionice »Girotondo« i, skoro pa opatijsku legendu, maestru Dorianu Saftić. Neki grade dvorce, neki lijevaju more u mali plastični mlin pa se ori:

– »Mlin na vodi pjesmu pjeva klipi, klipi, klipi, klap«… Veći imaju maske i peraje, manji uče plivati, a u svemu im, osim Doriane, pomažu »starije« kolege koji već gaze u sedmu, osmu godinu – prizor je idiličan kao u »Vlaku u snijegu«, samo što je ovoga puta okruženje pijesak. Kantice pretvaraju u akvarije koje ponekad i ponesu u vrtić. Skupljaju i školjkice, ali i stakalca i vrećice na koje naiđu, pravi su ekolozi.

– Pijesak je odličan za djecu kao i more. Mali je žal idealan za dječje ljetne aktivnosti i igre, a plićak je nužan za učenje plivanja. Nalazimo lijepe školjkice i pokoji kamenčić od kojih kasnije svašta izrađujemo. Dolazimo svaki dan ujutro. Voljeli bismo da je pijesak malo čišći od otpadaka, rekla nam je Doriana. Uto Patrik donosi brodić u kojem su zapele rakove nožice pa ih ostavljamo u ljetnim radostima i radinostima.

Za djecu je tu i veliki pješčanik s igralištem i pripadnim spravama, od kojih je djeci najatraktivnija drvena kućica s penjalicom i toboganom. Za odbojku na pijesku tu je zasebno igralište s mrežom, a za sve što bi na plaži moglo zatrebati – aleja trgovina smještenih ispod gornje šetnice. U večernjim se satima utorkom i četvrtkom na plaži održavaju i besplatni satovi zumbe.

Betonski plato Slatine idealan je za »šugamanere«, ležaljki ima poprilično, ali manje nego proteklih godina i razmak se poštuje. Ležaljka se može iznajmiti za 60 kuna, ako se upari sa suncobranom cijena je 80 kuna, a dodatak još jedne ležaljke spomenutom dvojcu iznosit će 120 kuna. Skakati se po gumenom gradu na moru može za početnu cijenu od 50 kuna po osobi za 30 minuta, a na trampolinu na kopnu za 20 kuna 10 minuta. Sat na pedalini iznosi 70 kuna, a za istu cijenu može se iznajmiti kajak ili sup. Plaža je dobro opremljena košaricama za otpatke, kabinama za presvlačenje, WC-ima te tuševima, za dvoje od potonjeg potrebno je izdvojiti 2 kune – klasika.

Ljeto je tek počelo

Okrepu pružaju tri ugostiteljska objekta smještena na plaži; caffe bar Kremenko u kojem espresso iznosi 9, a macchiato 12 kuna, u Batana burger & pizza houseu za hamburger je potrebno izdvojiti 42 kune, a za pomfrit 21. U kultnom restoranu Vongola na korak od mora, ako se izdvoji malo više, može se uživati u ribljim i mesnim mediteranskim jelima. Sama plaža nema parking, ali parkirati se može uz cestu gdje, u zoni centra, sat vremena parkiranja iznosi 10 kuna, a dnevna karta 170. Blizu je i garaža Shopping centra Slatina gdje cijena sata također iznosi 10 kuna, a dnevna je karta nešto jeftinija te iznosi 120 kuna. U Opatiji je sve blizu pa je najbolje parkirati bilo gdje u hladu i na plažu se uputiti pješice, polako.

Posjetitelji i kupači iz krajeva u kojima sunce sja do kasnih sati na »puntici« Slatine, u blizini »Djevojke s galebom« ilitiga »Madonnine« mogu upiti zadnje zrake sunca kada je sve od Slatine prema Lovranu već u dubokoj sjeni. Nauči se čovjek živjeti pod Učkom, ima to i svojih prednosti, pogotovo kad vrućine udare na najhuje. Ovog ljeta pržionu još nismo »kako treba« doživjeli, ali ljeto je, sudeći po temperaturama i turističkoj sezoni, tek počelo, ostaje nadati se šarenijim slikama sa Slatine, kakve oduvijek pamtimo, ali i boljem izgledu plaže i višoj razini čistoće