RIJEKA – Vijećnici Županijske skupštine danas su jednoglasno podržali odluku o proširenju Osnovne škole Omišalj – Područne Dobrinj u koju će biti utrošeno 1,1 milijuna eura, a financirat će se sredstvima Primorsko-goranske županije i Općine Dobrinj u omjeru 50:50. U sklopu proširenja škole u Dobrinju koja je zbog povećanja broja učenika postala premala. Zgrada škole bit će proširena za četiri učionice i to konkretno 740 četvornih metara, a projekt je izrađen u skladu s novim standardima.

Proširenje škole Omišalj područne Dobrinj na četiri učionice, 740 četvornih metara, projekt je u skladu s novim standardima, a cijena je 1,1 milijun eura.

– Možda ovo nije najveći projekt koji je odobrila Županija, ali je meni osobno najdraži. Još 2007. godine otvorili smo novu zgradu i nakon 33 godine dobili smo status osmogodišnje škole. Izgradnjom nove zgrade dobili smo osmogodišnju školu, a u tom je periodu broj učenika porastao za 50 posto. Izuzetno nam je drago da smo tu postigli dogovor sa Županijom i da smo na korak do izvođenja radova. Veselimo se da ćemo u mandatu mene i mojeg prezimenjaka izgraditi ovu školu, poručio je načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina.

Nakon iscrpne rasprave i poziva župana da uvaže stav Povjerenstva za dodjelu koncesija na pomorskom dobru, usvojeni su prijedlozi o odbijanju u postupku davanja koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene – brodogradilište Barbat te poništenje postupka davanja koncesije.

– Dao sam pozitivno mišljenje i ja vas molim da prihvatite odluku koju je dalo povjerenstvo. Vi ste zapravo svi za Pičuljana, ali da povjerenstvo promijeni stav. Zadnji put ste svi bili protiv, tražio sam od vas da se ubrza postupak jer povjerenstvo neće promijeniti mišljenje. Ako odbijete stav Povjerenstva, vi niste za Pičuljana jer vaš stav opet ide na povjerenstvo, poručio je vijećnicima župan Zlatko Komadina.

Za razliku od brodogradilišta Barbat, vijećnici su jednoglasno prihvatili odluke kojima će Županija financirati obnavljanje vodovoda u Specijalnoj bolnici Insula na Rabu te rekonstrukciju dvorane u Thalassotherapiji Crikvenica kojaje izgrađena prije desetak godina, ali u koju prodire voda preko krova što oštećuje unutrašnjost. Inače, radi o dvorani koja služi za respiratornu rehabilitaciju djece i fizikalnu terapiju.

Na današnjoj sjednici podržano je i pristupanje “Tršćanskom memorandumu” kojim se Primorsko-goranska županija pridružuje austrijskim, slovenskim, talijanskim i hrvatskim regijama na području između Alpa i Jadranskog mora, s ciljem međusobne koordinacije aktivnosti zaštite okoliša, održivog razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije.

Nezavisna vijećnica Iva Rinčić na aktualnom satu dotaknula se dvije manifestacije na području županije čija pozadina trenutno potresa riječku pa i širu kulturnu scenu – izložbe Mi.Ona.Coco i prvo izdanje Biennala Opatija.

– Molim župana na reakciju o udruzi Kulturbiro i tvrtke IPL art, iste vlasnice dakle izložbama koje su bile prisutne u javnosti. O njima se dosta govori, no te dvije izložbe, financirala je i PGŽ između ostalih. Neki dosta kritički su pisali pa je stručna javnost rekla da nemaju ništa protiv privatnih takvih poduhvata, ali ne javnim novcem i u javnim prostorima. No dapače, na otvrenju izložbe u Opatiji, PGŽ je predstavljao Marko Mataja Mafrici koji je govorio o časti i odgovornosti i emocijama samih djela, rekla je Rinčić koju je u prvom redu zanimalo koja su sredstva dodijeljena, jesu li dodijeljena javnim natječajem, temeljem kojih kriterija i kako župan vidi. Mišljenje Komadine nije dobila jer je njezino pitanje odogovorio pročelnik Ureda županije Goran Petrc.

– Biennale u Opatije se po prvi put i nitko nije imao uvjeta da se javi na natječaj Izložbu Coco je ured županije popratio s manjim iznosom, s time da se udruga javila na natječaj, ispunili su uvjete i dobili su određena sredstva. Svjestan sam da su mišljenja kulturnih kritičara i javnost sučeljena, no ja nisam kulturni kritičar pa ne mogu dalje o tome, odgovorio je Petrc.

Nezavisnog Lea Pavelu o zanimalo je traži li netko očitovanje raznih subjekata o sve češćem zagađenju mora na riječkom području te mogu li PGŽ i Grad Rijeka donijeti deklaraciju i imati hodogram koji bi zagađenje držao pod kontrolom, jer more je, kako je istaknuo Pavela, glavni resurs kad je turizam u pitanju.

– Mislim da smo svjedoci svi da brinemo o čistoći mora. Imamo i firme koje se o tome brinu, a što se tiče prevencije, bili smo neki dan u Urinju gdje smo tražili da potrude i izvuku iz onih svojih džepova naftu i ostale ugljikovodike koji izlaze na morsku površinu. Što se nas tiče, deklaracija nije problem, no treba je provoditi i u praksi, smatra Komadina.

Na to se nadovezao HDZ-ov Sanjin Vrkić koji je Komadinu upitao što se od INA-e može očekivati po pitanju onečišćenja i kada se može očekivati završetak sanacije postojećih onečišćenja. Pritom je Vrkić predložio da se na jednu od predstojećih sjednica Županijske skupštine pozovu i predstavnici INA-e.

– Prihvaćam tu inicijativu jer je ona na tragu toga što smo dogovorili s INA-om, a to je da se uvedu mjesečna izvješća. Trenutno ne govorimo o incidentu koji se dogodio već je krenulo istjecanje ugljkovodika koji se godinama nalaze u podzemnim džepovima. U INA-i su rekli da rade kontrolne bušotine na 15-ak mjesta i imaju opremu kojom ispumpavaju. Podzemlje je pod utjecajem puno radova, potresa, plime i oseke te kod svake kiše taj sadržaj izlazi van i to neće stati sve dok se nataloženi ugljikovodici koji su tamo 50-ak godina u potpunosti ne odstrane, zaključio je Komadina.