Navšilo se 29 godina od kada su pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine 13. listopada ’91. započeli masakr nad Hrvatima Široke Kule, Mušaluka, Vukšića i Ličkog Osika. Bio je to sračunat pokolj u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva. Pobunjeni Srbi su tog prvoga dana krvoprolića ubili osam Hrvata, a pokolj se nastavio idućih dana da bi do konca Domovinskog rata dosegao brojku od 40 civila.

O motivima ubojstava dovoljno govori i podatak kako je tada likvidirana i peteročlana srpska obitelj Rakić. Među žrtvama je bila djevojčica Verica Nikšić stara 13 godina ubijena zajedno s majkom Mandom i 17-godišnji dječak Ivica Nikšić. Najstarija žrtva smaknuta je u dobi od 95 godina. Sva imanja ubijenih potom su sustavno opljačkana i zapaljena. Tijekom rata najviše su ubijani civili starije životne dobi.

Komemoracija u Širokoj Kuli, snimio Marin Smolčić

Tih prvih osam žrtava zlikovci su zapalili zajedno s jednom kućom. Tijela ostalih ubijenih su spaljena ili pobacana u kraške jame na nekoliko lokacija na planini Ljubovo, u tzv. Golubnjače. Rodbina i danas traga za 10 najmilijih. Cijelo vrijeme ovi su se zločini događali pod „brižnim“ okom zločinačke JNA.

Danas se u središtu Široke Kule okupilo mnoštvo. Tišinu je jedino prekidalo čitanje 40 imena ljudi, žena i djece koji su na sebi osjetili besprimjernu mržnju egzekutora. Rodbina, prijatelji i mnogi građani ponovno su poklonili dušama ubijenih civila Široke Kule i okolice. Vijence su najprije položile obitelj ubijenih, njihovi prijatelji i rođaci. U ime Ministarstva branitelja vijenac je položio državni tajnik Darko Nekić, zatim Milan Kolić kao savjetnik župana za branitelje koji je predvodio izaslanstvo Ličko-senjske županije, a gradonačelnik Karlo Starčević u ime izaslanstva Grada Gospića. Slijedili su predstavnivi udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Hrvatske vojske i policije. Riječi molitve kazivao je župnik Luka Blažević koji je potom predvodio svetu misu u obližnjoj crkvi Svetog Mateja.

Komemoracija u Širokoj Kuli, snimio Marin Smolčić

Za ove bezumne i zvjerske postupke nitko do danas nije sankcioniran, zločinci i naredbodavcu nisu dostupni hrvatskom pravosuđu već u Srbiji uživaju u „zasluženim stanovima i ratnim penzijama“. Zapovjednik obrane tzv. Teslingrada, kako su Marićevici prekrstili Lički Osik, bio je u to vrijeme Milan Mirić-Mićika, inmače odrastao na boračkoj mirovoni svojega oce i početka rata žestoki zagovaratelj bratstva i jedinstva.

Komemoracija u Širokoj Kuli, snimio Marin Smolčić

Treba vjerovati kako će se u duhu pomirbe u Širokoj Kuli pojaviti netko od predstavnika manjinskog srpskog naroda i izraziti iskreni i duboki pijetet prema žrtvama ubijenim prije početka i tijekom Domovinskog rata. U spomen na žrtve ovih brutalnih zločina je podignut spomenik “Portal hrvatske povijesti”, rad akademskog kipara Petra Dolića sagrađen kod stare šterne u središtu Široke Kule odakle su zlikovci poveli na egzekuciju okupljene mještane.