
Foto Marko Gracin
povezane vijesti
RIJEKA – Od 2007. godine u Hrvatskoj se 28. travnja obilježava kao Nacionalni dan zaštite na radu, a to je od 2003. i Svjetski dan zaštite na radu.
– Cilj je nacionalno i globalno promicanje prevencije svih rizika, nesreća na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, kako bi se svjetska i nacionalna javnost senzibilizirala i usmjerila na veličinu i značaj problema kada su u pitanju štetne posljedice za čovjeka, za njegove zajednice i društvo u cjelini, zbog neprovođenja mjera zaštite na radu, kaže prof. dr. Marinko Đ. Učur.
Učur napominje da Ustav RH pravo zaštite na radu utvrđuje kao pravo čovjeka u skladu s najvišim normama pravnih vrela OUN-a, MOR-a, EU-a i drugih organizacija.
– Bez sigurnosti i zaštite zdravlja na radu nema uspješne proizvodnje. Loši uvjeti rada donose nepravdu, bijedu, siromaštvo i nezadovoljstvo, što ugrožava sve što ima vezu sa nesigurnim i nezdravim radom. Država mora osigurati humane uvjete rada kako ih određuju Opća konvencija o ljudskim pravima i slobodama i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Vijeće Europe u Europskoj socijalnoj povelji, EU u brojnim direktivama, Svjetska zdravstvena organizacija i Republika Hrvatska u nacionalnim propisima, napominje Učur.
Danas se javljaju nove djelatnosti i novi fleksibilni oblici rada. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti što obvezuju poslodavca, uvijek objektivno odgovornog za štetne posljedice, za poduzimanje mjera zaštite za sve radnike bez obzira na trajanje rada, a posebno mladeži, žena, trudnica, žena koje su nedavno rodile, dojilja, invalida, starijih radnika i drugih ranjivih skupina. (V. M.)
Nedostaje inspektora zaštite na radu
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji na dan 19. prosinca 2024. u Republici Hrvatskoj ima 4.094 evidentiranih subjekata – stručnjaka zaštite na radu, obavljeno je 206.774 pregleda, skoro 32.000 pregleda radnog okoliša. U 2023. godini dogodilo se 17.689 ozljeda na radu, čak 19 smrtnih. Najviše, ili 83.58% dogodilo se na mjestu rada.
– Nedostaje inspektora zaštite na radu koji obavljaju zahtjevne stručne, pa i opasne poslove, što zahtijeva ne samo popunjavanje njihovog broja, već osiguravanje uvjeta rada. Bez liječnika specijalista medicine rada nema sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U 2024. godini u Republici Hrvatskoj nedostajalo je preko 45 timova u službama medicine rada. U sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu ne smije biti improvizacije, površnosti, nedorečenosti, amaterizma i paušalnih ocjena, zaključuje Učur.