RAŠIREN NEUROLOŠKI POREMEĆAJ

Savjetovalište za glavobolju KBC-a Rijeka spas je za mnoge koji pate od migrene

Barbara Čalušić

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Na Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka već nekoliko godina djeluje Savjetovalište za glavobolje koje nudi interdisciplinarni pristup liječenju ovog učestalog zdravstvenog problema, a osim liječničke pomoći, pacijenti mogu dobiti i savjet kako se osloboditi boli



RIJEKA – Migrena je najrašireniji neurološki poremećaj od kojeg u Europi boluje više od 50 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj njih 400.000. Diljem svijeta, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, migrena je jedan od deset vodećih uzroka invaliditeta i pogađa između 12 i 15 posto stanovništva. Pretpostavlja se da je broj oboljelih i veći, no zbog neprepoznavanja simptoma mnogi nemaju postavljenu dijagnozu i ne znaju da boluju od ove neurološke bolesti.


Hrvatski dan migrene obilježava se 21. ožujka, a u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, na Klinici za neurologiju već nekoliko godina djeluje Savjetovalište za glavobolje koje nudi interdisciplinarni pristup liječenju ovog učestalog zdravstvenog problema.


– U Dnevnoj bolnici i savjetovalištu za glavobolje koji nekoliko godina djeluje u okviru riječke Klinike za neurologiju uvedeno je interdisciplinarno liječenje uz timske konzultacije posebno usmjerene na tretman pacijenata oboljelih od migrena i različitih vrsta glavobolja. Osim našeg tima s klinike imamo sastanke i s doc. dr. Vlastom Orlić Karbić, voditeljicom riječke Ambulante za bol i njezinim timom s Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli u svezi pacijenata koji trebaju invazivniji pristup liječenju glavobolja kao što su akupunktura, blokada perifernih živaca i aplikacija lokalnog anestetika, kaže predstojnica Klinike za neurologiju prof. dr. Vladimira Vuletić.


Relaksacija i vježbe




Osim nje, u radu Savjetovališta za glavobolje rade i dr. Zoran Tomić, koji je i voditelj savjetovališta te dr. Iva Milas. Tu su i psiholozi sa Zavoda za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju, Ines Torić i Adrijana Klarić te medicinska sestra, fizioterapeut, psihijatar i nutricionist. Savjetovalište za glavobolje u sklopu Dnevne bolnice osmišljeno je kao mjesto gdje pacijenti mogu dobiti profesionalnu pomoć, ali i podršku i savjete kako bi mogli sami pridonijeti svom zdravlju i osloboditi se boli.


Prekomjerni lijekovi


– Pacijenti koji trebaju kompleksniji pristup zbrinjavanja svoje bolesti upućuju se iz Ambulante za glavobolju uz uputnicu za Dnevnu bolnicu. Osobama koje pate od migrene ili različitih vrsta glavobolje omogućene su najefikasnije strategije liječenja i profilakse bazirane na personaliziranom pristupu uz vrhunsku stručnost i primjenu modernih tehnika. U indiciranim slučajevima, u Savjetovalištu se provodi i tretman botulinskim toksinom kao izuzetno učinkovita profilaktička metoda kod pacijenata koji pate od kroničnih migrena. Uz pomoć psihologa provode se i različite relaksacijske metode, mindfulness tehnike i kognitivno bihevioralne terapije, dok će fizioterapeuti oboljelom pokazati najefikasnije tehnike relaksacije i vježbe, a nutricionist osmisliti posebno prilagođenu prehranu radi izbjegavanja poznatih okidača za nastup migrenoznih epizoda. Savjetovalište za glavobolje Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka posvećeno je istraživanju, edukaciji, stručnoj procjeni i individualiziranim planovima liječenja pacijenata koji pate od migrene, klastera, trigeminalne autonomne cefalalgije i mnogih drugih vrsta glavobolja. Djelatnici su sudjelovali u izdavanju Hrvatskih smjernica liječenja migrena te mnogobrojnim edukacijama stanovništva i zdravstvenog osoblja. Istraživanja su pokazala da ovakav program smanjuje invalidnost povezanu s glavoboljom i posjete oboljelih hitnoj službi. Koordinirano multidisciplinarno djelovanje veliki je iskorak koji prati svjetske trendove u naprednim načinima tretiranja ove složene i onesposobljavajuće bolesti u našoj regiji, ističe Vuletić.


Kako objašnjava dr. Iva Milas, glavobolje se dijele na primarne i sekundarne glavobolje te na bolne kranijalne neuropatije i ostale bolove lica. Primarne glavobolje nisu uzrokovane drugom bolesti, već su bolest za sebe, dok su sekundarne glavobolje simptom neke druge bolesti.


– Najveći dio svih glavobolja spada u primarne glavobolje od kojih su najčešće tenzijska glavobolja i migrena. Posebnu pozornost treba posvetiti otkrivanju glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova, posebno lijekova protiv bolova. Terapiju primarnih glavobolja možemo podijeliti na: liječenje samog napadaja glavobolje te na profilaktičku terapiju kojoj je cilj smanjiti učestalost i jačinu glavobolje. U profilaktičkoj terapiji primarnih glavobolja se prema smjernicama Europske federacije za glavobolju koriste nespecifični i specifični lijekovi. Nespecifični lijekovi su vrlo učinkoviti u liječenju glavobolja, a primjenjuju se i u drugim granama medicine. Specifični lijekovi u akutnoj i profilaktičkoj terapiji koriste se ciljano za liječenje primarnih glavobolja, prvenstveno migrene. U te lijekove spadaju triptani, a unazad nekoliko godina monoklonska protutijela i gepanti koji se primjenjuju u obliku tableta ili injekcija. Akupunktura i botulinum toksin A mogu se primijeniti u profilaktičkoj terapiji. Odabir terapije je individualan za svakog pojedinog pacijenta, određuje se prvenstveno prema zdravstvenom stanju pacijenta i na temelju dnevnika glavobolje kojim se utvrduje učestalost i karakteristike glavobolje, kaže Milas.


Spolni indeks


Najčešća glavobolja je migrena, kod koje je odnos spolnog indeksa 3:2 u korist žena, dok je karakter bolova više-manje sličan u oba spola.


– Ponekad se kod oba spola javi migrenska aura trajanja do jedan sat, a nekada i duže. Hormonski utjecaj na pojavu migrene je izražen kod žena. Migrena se javi ponekad isključivo kao »menstrualna migrena« dva dana prije ili poslije novog menstruacijskog ciklusa. Rjeđa je pojavnost u vrijeme ovulacije. Pretjerano uzimanje lijekova zbog učestale migrene može biti stoga češće u žena, a manje u muškaraca, ali tu nema posebnog pravila. Potrebno je liječenje koje zadaje dosta problema u neurološkoj ambulanti i ambulanti za glavobolje. Obiteljska opterećenost je podjednaka i kod žena i kod muškaraca. Nasljeđe je često s majčine strane, ali može biti i s očeve. Migrena s aurom često dovodi muškarce u naše neurološke ambulante te se čini da je češća upravo kod muškaraca. Obično se aura prezentira u obliku vidnih smetnji, a mogu se javiti i druge smetnje koje nisu vezane uz spolne razlike. Kod djevojčica se migrena javlja obično kasnije nego u dječaka, oko menarhe, tj. prve menstruacije, dok je kod dječaka nešto ranijeg nastupa, ponekad kao »abdominalna migrena« praćena samo s proljevima, dok se sama glavobolja često ne javlja. Općenito, u ambulanti za glavobolje vrlo su učestale žene s migrenom, dok je muškaraca znatno manje. Tako od 15 bolesnika s glavoboljom samo su oko dvije osobe muškog spola, objašnjava dr. Zoran Tomić i upozorava kako glavobolju ne bi trebali nikada zanemariti, čak niti kod pacijenata kod kojih se zna dijagnoza i uzrok glavobolje.


Mjesečni pregled


Tako svaka promjena u jačini ili frekvenciji, odnosno broju glavobolja mjesečno iziskuje pregled obiteljskog liječnika ili neurologa.


– Poseban oblik glavobolje kod koje je potrebno da se pacijent odmah javi u OHBP je glavobolja kao nikada do sada, naglog nastupa »kao grom iz vedrog neba«, kad probudi iz sna, praćena mučninom i povraćanjem, što se ranije nije događalo. Tada se može postaviti sumnja intrakranijsko krvarenje. Uobičajeno sumnjamo na krvarenje u moždane ovojnice. Nadalje promjena u karakteru glavobolje koja se i ranije javljala, ali ne u tom obliku, ni jačini, također iziskuje pregled neurologa. Isto tako, postavljanje dijagnoze »migrenska glavobolja« u dobi od 40 do 50 godina ili kasnije, najvjerojatnije nije migrena. Kod pacijenata koji ne reagiraju na uobičajenu analgetsku terapiju svoje glavobolje, potrebno je da se jave na pregled. Glavobolje uslijed prekomjernog uzimanja lijekova, posebno analgetika (GUPUL), svakako bi trebala biti predmetom daljnje obrade od strane liječnika, odnosno neurologa, zbog potrebe liječenja ovisnosti, zaključuje Tomić.


Klasična akupunktura


Anesteziologinja doc. dr. Vlasta Orlić Karbić podsjeća kako u KBC-u Rijeka postoji višegodišnje iskustvo uspješnog liječenja svih tipova glavobolje primjenom klasične akupunkture.


– Liječenje se provodi u sklopu Odjela za liječenje boli i palijativnu medicinu, a primjenjuju je anesteziolozi-algolozi. Studije govore kako je akupunktura koristan alternativni tretman zbog svojih mjerljivih učinaka na trajanje i učestalost glavobolja, kako kroničnih, tako i epizodnih. Trenutačno se akupunktura smatra sigurnom, korisnom i dostupnom opcijom za bolesnike kod kojih nije postignut zadovoljavajući odgovor na primjenu konvencionalne farmakoterapije. Također je dokazano kako ima približno jednak ili čak bolji učinak od farmakoloških profilaktičnih tretmana, bez izraženih nuspojava i bez izazivanja ovisnosti, kaže Orlić Karbić dodajući kako anesteziolozi glavobolje uspješno liječe i primjenom tzv. »trigger point« injekcija kao i blokadama perifernih živčanih ogranaka živca koji inerviraju kožu i mišiće glave.


Povezanost s depresijom


Psihologinje Ines Torić i Adrijana Klarić upozoravaju kako su brojna istraživanja pokazala povezanost glavobolja, posebno migrena i psihijatrijskih poremećaja.


– Utvrđen je dvosmjeran odnos migrene i depresije jer migrena povećava učestalost depresije, a depresija povećava učestalost migrene. Migrena je najmanje dvostruko češća u osoba s depresijom nego u onih koje nemaju depresiju, a depresija je trostruko češća u osoba s migrenom nego u onih koje nemaju migrenu. Povezanost se tumači genetikom, poremećajima serotoninskog sustava i sličnih psiholoških čimbenika, zbog čega se u farmakološkom liječenju migrena često koriste antidepresivi. Međutim, direktan učinak na migrenu ima i psihoterapija. Psihoterapija ima dvostruki učinak na migrenu – primarno se primjenjuje u liječenju simptoma depresivnosti i anksioznosti te na taj način indirektno utječe na samu bol, tvrdi Torić.


Prema iskustvu riječkih psihologinja, posebno učinkovitom pokazala se kognitivno-bihevioralna terapija koja uči prepoznavanju i izbjegavanju okidača glavobolje, uključujući i negativne emocije, ljutnju, loše navike spavanja, uzimanje alkohola te poboljšanje načina nošenja sa stresorima koji se ne mogu izbjeći.


– Uloga psihologa u našem timu mora biti dvostruka: primarno u psihodijagnostici kognitivnih i emocionalnih čimbenika koji su moguće povezani s boli, a zatim i u liječenju kroz tehnike relaksacije, mindfulnessa te kognitivno-bihevioralne tehnike. Svakom pacijentu bit će omogućen individualizirani pristup te prema upravo tim individualnim potrebama bit će kreirane terapijske tehnike i ciljevi, dodaje Klarić.