Nakon višesatne rasprave županijski vijećnici na današnjoj sjednici Županijske skupštine jednoglasno su podržali izvješće o zagađenju iz INA-inih postrojenja u Urinju.

Izvješće koje pripremio Mostov Josip Katalinić donijelo je i zaključke među kojima je zaključak da učestalost incidenata u Urinju dovodi u sumnju namjeru INA-e da izvrši sanaciju postrojenja, zatim prijedlog formiranja radne skupine sastavljene od stručnjaka, predstavnika INA-e, PGŽ-a i lokalne zajednice te izradu neovisne zdravstvene studije koja će utvrditi posljedice zagađenja na zdravlje stanovništva, a vijećnici traže i preispitivanje okolišnih dozvola i promjenu ponašanja predstavnika INA-e koji danas nisu prisustvovali sjednici Županijske skupštine da se ubuduće uključe u ovakve rasprave.

– Onečišćenje prvenstveno dolazi iz podzemlja. Rafinerija je tamo 60 godina, od svuda curi i ne znamo točno otkud. To je kontinuirani proces.

INA je stavila brane, ali to su vrlo tanke brane, a kad govorimo o incidentima sto je samo onda kad dođe do pretjeranog izlijevanja, no treba imati na umu da izlijevanje kontinuirano, rekao je Katalinić.

Oneščićenje u svim smjerovima

Onečišćenje, kako je pokazao u videu snimanom dronom na području Podurinja, širi se u svim smjerovima.

– Obećali su nam oceansku branu koju još nisu uspjeli naći. INA govori samo o sanaciji štete, ali ne i postrojenja. U Rafineriji je preko 150 tankova i mi nemamo informaciju u kakvom su stanju.

No, još 2011. godine inspekcija je rekla da se unutar tankova stvaraju mikrorganizmi koji nagrizaju metalnu oplatu i tu dolazi do probijanja same oplate i curenja.

Prvo zabilježeno curenje dogodilo se 1985. godine što znači da već 40 godina curi, a intenzivno ispumpavanje ugljkovodika iz podzemlja počelo je 1993. godine, podsjetio je Katalinić koji se osvrnuo i na ignoriranje predstavnika INA kad je riječ o ovakvim inicijativama što se potvrdilo i danas u Rektoratu.

– Obratili smo se Državnom inspektoratu, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, resornim ministarstvima, HZJZ-u te INA-i.

Od svih smo dobili odgovore osim, pogađate, INA-e. Svi su svjesni situacije no vrlo malo njih kaže da može nešto napraviti i generalno mi nemamo uporište u zakonu da INA-u jače pritisnemo.

INA je toga svjesna i pokazuju da ih nije briga. Rafineriji je prema mojem mišljenju lakše platiti odvjetnike i kazne nego sanirati postrojenja. Mi ne želimo da se Rafinerija zatvori, mi želimo da ona radi na održiv način, poručio je Katalinić.

Ovo je i državni problem

Pročelnik županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković podsjetio je da se u listopadu prošle godine INA odazvala sjednici Županijske skupštine i izvješće njezinih predstavnika nije usvojeno.

– U pitanje INA-e mora biti uključen širok spektar stručnjaka, a održali smo i sastanak s ministricom okoliša i odlučeno je da će biti organiziran sastanak u koji će biti uključeni svi dionici, no do tog sastanka zasad nije došlo.

Razmatranje okolišne dozvole koje smo u više navrata tražili u INA-i je nije samo prilika da se razmotre njihove procesne tehnologije već da se usklade s najboljim procesnim tehnikama koje omogućava zakon. Ovo nije lokalni problem već državni problem i zato pozdravljam vašu inicijativu, rekao je Vranković.

Župan Zlatko Komadina kazao je kako današnja sjednica nije prvi put da Skupština raspravlja o INA-i, jer su slične rasprave bile i u prethodnim mandatima.

– Dali smo puno uvjeta o poslovanju, no nije se dogodilo ništa. Rafinerija u Urinju građena je da radi, a MOL ju je kupio da ne radi i da bude rezervna rafinerija.

Nisu dovršili proces modernizacije, prevršili su svaku mjeru i opet govore da će nešto napraviti. Tu je sada na potezu država koja je suvlasnik te moram reći da je sama prodaja INA-e bila velika greška države, upozorio je Komadina koji smatra da kada država hoće nešto riješiti onda to i riješi, a kad neće imamo situaciju kakva je u INA-i.

– Zašto DORH ne tuži INA-u kao što je zastupao državu u slučaju DINA-e. Što se mene tiče kucate na otvorena vrata, ali smatram da bi ovdje država trebala postupiti po službenoj dužnosti, izjavio je Komadina.

Vranić: Poduzimamo sve, ali nemamo instrumente

Sjednici je prisustvovao i kostrenski načelnik Dražen Vranić koji je kazao da Kostrena kao jedinica lokalne samouprave poduzima sve što je u njezinoj moći, ali nema instrumente jer da ih ima svakako bi ih u slučaju INA-e pokrenuli.

– Slažem se da Rafinerija mora raditi ali pod ekološko prihvatljivim uvjetima. Očekujem konkretne odgovore od INA-e, prije svega kako ćemo funkcionirati predstojeće ljetne sezone i koje će se radnje poduzimati do konačnog rješenja.

Svi smo svjesni problema i zajednički moramo doći do toga da Rafinerija u Urinju funkcionira na ekološki prihvatljiv način, poručio je Vranić koji se složio s prijedlog HDZ-ovog vijećnika Sanjina Vrkića da se PGŽ i Općina Kostrena zajedno pripreme slično izvješće na koje će ponovo pozvati predstavnike INA-e.

Predložio je i sudjelovanje svih jedinica lokalne samouprave na Kvarneru. Podsjetio je da je Općina Kostrena podignula komunalnu naknadu INA-u ne bi li je se potaknulo posluje ekološki prihvatljivo.

Današnjoj sjednici prisustvovao je i saborski zastupnik Mosta Marin Miletić kao i predstavnik građanske inicijative Boris Bradarić koji je sve stanovnike ovog kraja pozvao da na pet minuta posjete Urinj i vide kao ljudi tamo žive.

Miletić je pak pohvalio zajedničku inicijativu svih vijećnika bez obzira na politički dres rekavši da INA nemali novac izvlači iz Hrvatske pa onda neka se i brine o ovom kraju.

Butorac radikalnije prema INA-i

Neki od vijećnika poput PGS-ovog Franje Butorca pokazali su radikalnije stavove prema INA-i. Prema njegovim riječima, INA se prema stanovništvu ovog kraja ponaša kao kolonizator kao prema urođenicima.

– Kad se dogodio Meksički zaljev 2010. godine British Petroleum je platio 65 milijardi odštete, pitajte se koliko je INA dosad platila.

Treba reći da je INA naš neprijatelj i molim zastupnika Miletića da u Saboru pokrene inicijativu da se INA briše iz registra strateških državnih tvrtki jer ona to nije, ona strateški državni neprijatelj, rekao je Butorac.

Nedo Pinezić iz Unije Kvarnera spominjao pad vrijednosti nekretnina zbog INA-e što je prema Katalinićevom mišljenju realan temelj za podizanje tužbe.

Butorcu je kazao da je razumije instinktivan stav da se INA potjera, no cilj je probati suživot i on ne bi volio da dođe do protjerivanja INA-e te je za mekši pristup umjesto tužbi koje bi prema njegovom mišljenju cijeli proces otegnule godinama.

Beli bez vode, kanalizacije, sve češće i bez struje

Na aktualnom satu Mario Alempijević postavio je pitanje o problemima s infrastrukturom u Belom.

– Vjerovali ili ne postoji naselje koje možemo vidjeti odavde, a koje nema ni vodu ni kanalizaciju, a sve češće nema ni struju. Obratili su nam se mještani Belog koji po pet puta mjesečno ostaju čak po 12 sati bez struje što im otežava život na otoku.

Obratili su se nama nakon što su s HEP-om pokušavali naći rješenje, molili ih u više navrata da im se postavit agregat koji bi donekle riješio taj problem, rekao je Alempijević na što mu je Komadina odgovorio da se danas sastaje s novim direktorom Elektroprimorja te ćemo iskoristiti taj sastanak da čuje novosti oko struje u Belom.

– Mi smo kao županija udahnuli život Belom, proširili cestu i napravili muzej, rekao je Komadina.

O koncesiji na Mrtvom kanalu

Ivu Rinčić zanimale su novosti o Športskom ribolovnom društvu Lubenu i koncesiji na Mrtvom kanalu. Kako je kazala, ugrožena je budućnost društva i vlasnika barki, ali očuvanje identiteta Rijeke.

Zanimalo ju je što je Županija napravila za rješavanje te situacije, koji su rokovi te ima li županija u potpunosti uređen prostorni plan koji je preduvjet koncesije

– Optimistični smo u postupku davanja koncesije za Mrtvi kanala koji je ranije potpao pod luku od državnog značaja, no Mrtvi kanal je ponovo vraćen županiji i županija radi pripremne radnje za postupak davanja koncesije, odgovorio joj je Zlatan Marunić iz Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze.

O domovima za starije

Damir Pilepić iz PGS-a postavio je pitanje o domovima za starije u PGŽ-u. Zanimalo ga je koliko trenutno osoba čeka na taj vid skrbi i koje je prosječno vrijeme čekanja te postoje li strategije da se čekanje svede na prihvatljivo vrijeme.

– To je pitanje koje se stalno ponavlja jer su u cijeloj Hrvatskoj kapaciteti mali i čeka se dugo, a to varira od jedne do pet godina. No, intenzivno se radi na širenju lepeze izvan institucijske skrbi jer je cilj da stariji ljudi ne dođu u dom ako to nije potrebno.

Upravo zbog toga naša županija radi na podizanju izvaninstitucijske skrbi. Krajnji cilj je da u dom dolaze isključivo osobe koje su polupokretne i nepokretne i u takvom stanju da njihove obitelji ne mogu o njima skrbiti, podsjetila je Dragica Marač, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade koja kaže da će kapaciteti s domovima u izgradnji u PGŽ-u biti povećani za oko 400 mjesta.

Županija je, prema njezinim riječima, apelirala da se jedinice lokalne samouprave uključe u organiziranje dnevnih boravaka za starije osobe kao što je slučaj s Jelenjem gdje će biti napravljen dnevni boravak za starije u kojem će biti organiziran i smještaj u slučaju potrebe.