RIJEKA – Konsolidirani proračun Primorsko-goranske županije za 2022. godinu iznosi 1,525 milijardi kuna, od čega se na županijski proračun odnosi 389 milijuna kuna. Prihodovna strana proračuna iznosi 1,468 milijardi kuna, što su sredstva na razini 2021. godine, a razlika od 57 milijuna kuna financirat će se planiranim viškom koji se očekuje na kraju ove godine.

U PGŽ-u posebno su zadovoljni činjenicom da najvažniji županijski prihod, porez na dohodak, iduće godine raste za 9,5 milijuna kuna, što je 5,5 posto više nego ove godine te ovim rastom napokon dolazi na razinu iz 2019. godine kad je iznosio 172,5 milijuna kuna.

Radionice s oporbom

– Proračun je za 1,9 posto veći, a konsolidirani iznos je 1,525 milijardi kuna, od čega su županijski prihodi i rashodi 389 milijuna kuna. Proračun je realan, održiv i stabilan, kao što je uvijek i bio, a ovaj put smo učinili i dodatne napore razgovarajući sa skupštinskom oporbom. Održali smo niz radionica prije, u tijeku i nakon javne rasprave kako bismo svim skupštinskim klubovima objasnili što bismo mogli zajednički ugraditi u proračun.

Bilo je zahtjeva oko 20 milijuna kuna, neke su stvari već realizirane, neke nisu pripremljene da bi bile u proračunu, no prihvatili smo oko tri milijuna, tako da smo stvorili preduvjete da se svatko može dijelom naći u ovom proračunu i da ga možemo prihvatiti i realizirati.

Zdravstvo i školstvo, oboje s po 40 posto, čine većinu konsolidiranog proračuna, što i govori da je temeljna zadaća županije održavati te djelatnosti. Kad se gleda samo naš proračun, onda je tu vodeće školstvo s oko 22 posto i s oko 10 posto zdravstvo. Na snazi su projekti škola na Viškovu i Rabu, kao i riječka Medicinska škola, a tu je i Platak, te ulaganje u skijališta i sanjkališta u Gorskom kotaru, kao i ulaganja u pomorsko dobro, izjavio je jučer župan Zlatko Komadina na redovitom tjednom susretu s novinarima.

Različiti pristupi

Inače, prihodovna strana proračuna iznosi 1,468 milijardi kuna, što je razina 2021. godine, a manjak od 57 milijuna kuna PGŽ će financirati planiranim viškom od ove godine. Pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat rekao je da PGŽ za razliku od Grada Zagreba unaprijed planira pokrivanje deficita.

– Ako povučemo paralelu sa zagrebačkim proračunom, mi imamo suprotnu situaciju. Naime, oni su planirali proračun za 2022. godinu u suficitu da bi financirali deficit, a mi smo planirali suficit na kraju 2021. godine kako bismo financirali više planirane rashode u 2022. godini. Od 57 milijuna kuna planiranog viška, 54 milijuna kuna odnosi se na proračunske korisnike, prvenstveno zdravstvene ustanove kojima odlazi 44 milijuna kuna, a najviše sudjeluje Dom zdravlja PGŽ-a s 29,3 milijuna kuna, što je rezultat prodaje zgrade u Opatiji, dok 11,9 milijuna viška planira Nastavni zavod za javno zdravstvo zbog COVID-krize. U školstvu se planira 8,1 milijun kuna viška, od čega je pet milijuna kuna od prodaje zgrada na području Liburnije, pojasnio je Parat.

Rast prihoda

Prihodi na razini 2021. godine, prema njegovom tumačenju, ne znače da županija stagnira i da ju je izbjegao val povećane gospodarske aktivnosti. Financijski plato rezultat je stanja po kojem se neki jednokratni prihodi smanjuju, a drugi povećavaju, pri čemu se u PGŽ-u povećavaju upravo prihodi koji ukazuju na povećanu gospodarsku aktivnost.

– To su prihodi od poreza koji su planirani s 14,9 milijuna kuna više nego ove godine, odnosno 6,6 posto. Rastu nam i prihodi naših korisnika od prodaje robe i usluga na tržištu koji se povećavaju za 12,3 milijuna kuna ili 15,2 posto. Najvažniji županijski prihod, porez na dohodak, raste za 9,5 milijuna kuna, što je 5,5 posto više nego ove godine i napokon dolazi na razinu iz 2019. godine, kad je iznosio 172,5 milijuna kuna. Županija se u sljedećoj godini planira zadužiti za šest milijuna kuna, što je samo dio od ukupnog zaduženja od 40 milijuna kuna za projekt osnovne škole u Marinićima, najavio je Parat koji po projekcijama županijskih proračuna za sljedeće dvije godine očekuje da aktualni rast prihoda od poreza ipak neće biti dovoljan da kompenzira pad prihoda vezanih uz EU projekte koji s godinama padaju. Tako se očekuje da će proračun za 2023. godinu biti na razini 1,457 milijardi kuna, a 2024. godine na razini od 1,370 milijardi kuna.

Nepotpisan ugovor

U godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom u 2022. godini planiraju se prihodi od koncesijskih naknada u visini od preko 8 milijuna kuna, sredstva koja se ostvaruju naplatom od vlasnika brodica što je preko 4 milijuna kuna i oko 690 tisuća iz državnog proračuna kao sudjelovanje u održavanju rada ekobrodova. Tu je i 638 tisuća kuna za slučajeve pripravnosti kod onečišćenja mora od nepoznatog počinitelja.

– Planirani prihodi u cijelosti iznose 13,95 milijuna kuna koji će biti utrošeni u lučku infrastrukturu, pomorsko dobro i ekobrodove. Općine i gradovi, njih 20 koliko ih je obalnih u PGŽ-u, do početka prosinca moraju dostaviti svoje planove upravljanja pomorskim dobrom da bi dobili potvrdu na svoje planove, što jamči da nisu u suprotnosti sa županijskim planom, istaknula je pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nada Milošević.

Inače, novinare su zanimali razlozi prekida brodska linija Ilovik – Mali Lošinj – Ilovik, a brodar je u svojem e-mailu Gradu Malom Lošinju obrazložio da je nakon 7 tjedana liniju morao obustaviti.

– Ugovor postoji, odnosno sporazum, a brodar ga još uvijek nije potpisao iz njemu poznatih razloga. Sa svim naporima upoznata je i Agencija za brodski linijski promet, a ovakvo postupanje brodara nije utemeljeno jer mi imamo rezervirana sredstva. Spremni smo nakon što druga strana potpiše sporazum i ispostavi fakturu, to i platiti, poručila je Milošević.