Ostvarene programske aktivnosti za prošlu godinu, kao i aktivnosti i ciljeve za ovu godinu, predstavile su županijske ustanove u kulturi – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka te Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov«.

Kako su predstavili ravnatelji triju ustanova, uz uspješno ostvarene sve programske aktivnosti, posjećenost se vratila na pretpandemijsko stanje, a u ovoj nas godini očekuje pregršt programskih zanimljivosti koje će zasigurno privući velik broj zainteresiranih.

Zamjenica župana Marina Medarić uvodno je istaknula kako je Županija kao osnivač, s obzirom na to da je protekla godina djelomično odrađena u pandemijskim uvjetima, zadovoljna poslovanjem triju ustanova, kao i ljudima koji rade u tim ustanovama i koji su nosioci svih programa i aktivnosti.

– O njihovom poslovanju i našem zadovoljstvu zaista govori niz programa koji su jako dobro prihvaćeni, a samim time što je u Noći muzeja preko 4. 500 ljudi posjetilo naša oba muzeja govori puno o njihovim uspjesima.

Isto tako, otprilike 200 ljudi posjetilo je tada i naš muzejski postav u Brodu na Kupi, što je također činjenica koja govori puno o njima, a Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov« realizirala je sve programe s naglaskom na tradicionalne manifestacije do kojih posebno držimo, kaže Medarić.

Realizirane aktivnosti

Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu mr. sc. Sonje Šišić, prošla se godina, kada su se muzeji otvarali i mogli su primati posjetitelje, u odnosu na prošle pandemijske godine može nazvati uspješnom, a ustanove su ostvarile sve programske aktivnosti.

– Osim programa koji su namijenjeni samim posjetiteljima, radimo na svakodnevnom uređenju postava, kako bi bili interesantni što većem broju posjetitelja.

U 2023. godini mi smo kao Županija za našte tri ustanove osigurali 2,2 milijuna eura, od toga za Pomorski i povijesni muzej 1,48 milijuna eura, za Prirodoslovni muzej 634 tisuća eura, a za Ustanovu »Ivan Matetić Ronjgov« 146 tisuća eura.

Navedenim sredstvima nastavit će sa svojim aktivnostima, otvorit će se svakodnevno posjetiteljima, osmišljavat će nove postave te kreirati i raspravljati o temama koje su od interesa za širu javnost.

Vjerujemo da će ova godina dozvoliti da zaboravimo na sve pandemijske uvjete i s radom nastavimo onako kako smo to radili do pandemije, govori Šišić te dodaje da sam broj posjetitelja u prošloj godini ukazuje na pretpandemijske brojke posjećenosti muzeja.

O ostvarenim aktivnostima i programima, kao i projekciji novih za tekuću godinu, govorili su ravnatelji triju kulturnih ustanova.

Ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzej Hrvatskog primorja Rijeka Nikolina Radić Štivić naglasila je kako je taj muzej realizirao niz izložbenih, edukativnih i suradničkih programa i projekata.

U prošloj je godini tako, kaže, između ostaloga, muzejski fundus obogaćen sa 708 novih predmeta, nalazima s četiriju arheoloških lokaliteta, održano je 411 izložbi, događanja, programskih aktivnosti i manifestacija, a sam muzej posjetilo je 31. 313 posjetitelja.

Brojne izložbe

– Muzej će nastaviti kontinuirani rad na povijesnim i arheološkim istraživanjima, stručnoj i znanstvenoj obradi muzejske građe, na njezinoj digitalizaciji i razvijanju inovativnih načina njezine interpretacije i prezentacije, proširenju edukativnih programa, razvijanju niza uspješnih suradnji s ostalim akterima u kulturi, obrazovanju i svim ostalim kompatibilnim djelatnostima, kako u Rijeci, tako i cijeloj Primorsko-goranskoj županiji, govori ravnateljica.

Dodaje kako su izložbe »Djetinjstvo iza željezne zavjese«, »Akvizicije ’22«, »Mrgari – kameni cvjetovi Baške«, »Slavimo arheološku baštinu Irske«, »Pogrebni obredi i običaji staroga Rima«, »Prepoznavanje odsutstva«, samo neke od izložbi koje će posjetitelji moći vidjeti.

Prirodoslovni muzej Rijeka u prošloj je godini, kaže njegova ravnateljica Željka Modrić Surina, nastavio sustavno prikupljanje te znanstvenu i stručnu obradu prirodne baštine naše županije, muzejski su djelatnici temeljem obrade građe objavili 18 znanstvenih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima, otvoren je dio stalnog postava »Špilja«, postavljeno je 9 privremenih izložbi, održane su 283 različite radionice, a muzejske je programe posjetilo 21. 970 posjetitelja, uz dodatnih 100 tisuća posjetitelja gostujućih izložbi.

U ovoj će godini taj muzej, najavljuje ravnateljica, staviti naglasak na nadopunu Stalnog postava u Brodu na Kupi i na privremene izložbe, u Rijeci nas očekuje interaktivni digitalni periskop, aplikacija za pametne telefone, izložba o nastanku Jadranskog mora, kao i nove mrežne stranice te uspostava banke sjemena rijetkih, ugroženih i značajnih biljnih vrsta, nove muzejske zbirke jedinstvene u ovome dijelu Europe.

Digitalizacija građe

Svoje je programske aktivnosti u prošloj godini uspješno realizirala i Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov«, rekao je ravnatelj Darko Čargonja, a to se prije svega odnosi na tradicionalne manifestacije kao što su Večeri pul Matetićeva ognjišća, Matetićeve dane, Susret glazbenih škola, Kanat pul Ronjgi i druge.

Uz to, radilo se na digitalizaciji materijala glazbene baštine, održana je radionica glagoljice, a djelovale su i sve stručne katedre.

– U ovoj će se godini nastaviti tradicionalni programi, usavršavanje web-portala, digitalizacija arhive, stvaranje multimedijske baze znanja, tiskat će se notno izdanje, prozno djelo, novo izdanje Čakavčića pul Ronjgi, prigodnih kataloga i prospekta, a u planu je i pokretanje dječjeg festivala čakavske pjesme Čaraoke, dok je projekt radnog naslova »Tradicijska glazba Istre i Sjevernog primorja u svjetlu novih političkih i kulturnih izazova« u početnoj fazi, najavljuje Čargonja te dodaje kako su već u pripremi i programi za 2024. godinu.