PRESS KOLEGIJ ŽUPANA

Najavljen rekordan proračun PGŽ-a: Lovci dodatno angažirani zbog divljih svinja, na Krku ih je izlovljeno 1.600

Barbara Čalušić

Zlatko Komadina / Foto Mateo Levak

Zlatko Komadina / Foto Mateo Levak

U ovoj lovnoj godini koja kreće od 1. travnja imamo izlov divljih svinja kao u protekloj. To je povećanje izlova, što je dijelom rezultat i sastanka s Lovačkim savezom gdje tražimo pojačan izlov, rekao je Brajan.



RIJEKA – Posljednja ovogodišnja Županijska skupština na kojoj će središnja točka biti proračun za sljedeću godinu u visini od 1,5 milijardi kuna, bit će održana 16. prosinca, a među 22 točke dnevnog reda naći se problematika divljih životinja koje sve više obitavaju u naseljenim mjestima.
Posljednju sjednicu Skupštine najavio je danas na redovnom susretu s novinarima župan Zlatko Komadina ističući kako će se na dnevnom redu naći usvajanje dosad najvećeg županijskog proračuna od kojeg se po 40 posto odnosi na školstvo i zdravstvo.


Rekordan proračun


– Od toga proračuna, 389 milijuna kuna je bazična priča PGŽ-a u smislu financiranja naših institucija, rashoda i kapitalnih projekata, rekao je Komadina dodajući kako je više projekata prijavljeno na europske projekte vezane uz kulturnu i prirodnu baštinu PGŽ-a.


– Prije svega tu je priča o bjeloglavim supovima, a za ovu sjednicu pripremljen je i onaj dio koji nije toliko pozitivan od prirodne baštine, a to je – kuda idu divlje svinje, najavo je Komadina.




Pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan istaknuo je pak kako je u ovoj lovnoj godini ipak došlo do znatnog povećanja izlova divljih svinja na otocima i zaobalju te da se trenutna brojka nalazi na razini cijele prošlogodišnje. Samo na otoku Krku izlovljeno je 1.600 divljih svinja.


– U ovoj lovnoj godini koja kreće od 1. travnja imamo izlov divljih svinja kao u protekloj. To je povećanje izlova, što je dijelom rezultat i sastanka s Lovačkim savezom gdje tražimo pojačan izlov, rekao je Brajan.


Prema njegovim riječima, problem migracija divljih svinja u naseljena područja koji se javlja uslijed nedostatka hrane i problema s odlaganjem otpada, prema važećem Zakonu o lovstvu u nadležnosti je gradova i općina koji su dužni donijeti program i protokole izlova u suglasnosti s resornim Ministarstvom.


– Tek onda, kroz određene protokole, može doći do rješavanja problema pojave divljih svinja u naseljenim područjima, tumači Brajan koji pojašnjava kako način rješavanja problema divljači u općinama i gradovima nije potpuno učinkovit jer postoje dvojbeni protokoli, poput pozivanja ovlaštene osobe, prema kojima se rješava problem kod same pojave divljači u naseljenom mjestu. Brajan je rekao da su se tražile izmjene zakona kako bi on upravo na tom dijelu, pozivanja ovlaštene osobe nakon što se uoči pojava divljih životinja, postao operativniji.


O luci Mrtvaška

Na pitanje novinara o luci Mrtvaška, župan je najavio sastanak dionika u Upravnom odjelu za pomorsko dobro, promet i veze na kojemu će se očitovati na prijedloge Mjesnog odbora Ilovik. Izrazio je nadu da će se radovi uskoro nastaviti uz omogućavanje privremenog pristaništa plovilima s Ilovika.
– Za realizaciju toga potreban je sinkroniziran rad, Lučke kapetanije, Ministarstva, Grada Malog Lošinja, Mjesnog odbora Ilovik i našeg Upravnog odjela za pomorstvo, rekao je Komadina koji je jučer pomorcima uputio čestitke Svetog Nikole.

Ova problematika bila je tema sastanka u Ministarstvu poljoprivrede, a dodatni problem u lovstvu je pojava čagljeva gdje je Županija na molbu Lovačkog društva Orebica s otoka Krka angažirala profesionalnog lovca koji uz mapiranje i praćenje ponašanja čagljeva i samog izlova, pridonio tome da je odstrel čagljeva dvostruko veći i da su značajnije smanjene štete koje ove životnje čine na Krku.
Županija je prijavila projekt “AdriPromTour” na program Interreg Italy-Croatia kojemu je cilj dodatno valorizirati pomorsku i kulturnu baštinu PGŽ-a, točnije rezultate projekata Arca Adriatica – obnovljene tradicijske bajke, Lošinjski Loger i interpretacijske centre kao i Kulturne rute Frankopana.


Također, PGŽ je Javnoj ustanovi “Nacionalni park Risnjak” odobrila financijsku pomoć za sufinanciranje sanacije šteta Planinarskog doma Schlosserov dom na Risnjaku nastalih kao posljedica provala, iako nije županijska ustanova. Dom je devastiran zbog provala koje se dešavaju na izbjegličkoj ruti. Općini Fužine PGŽ je pak odobrila potporu za povećane troškove organizacije manifestacije “Ispraćaj Stare 2021. godine” i podnevni doček Nove godine nastalih zbog pandemije COVID-19.


Centar za velike zvijeri


Centar za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu i Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici bilježe dobru posjećenost, a od 1. srpnja kada je otvoren, Centar u Staroj Sušici posjetilo je 5.200 posjetitelja dok je centar u Belom ostvario 8.000 posjeta tijekom godine.
– Za projekt unapređenje oporavilišta i povećanje kapaciteta za bjeloglave supove, Javna ustanova Priroda osigurala je sufinanciranje u 100-postotnom iznosu vrijednosti 880 tisuća kuna, rekla je ravnateljica JU Priroda Irena Jurić. Udio europskih sredstava u ovom projektu iznosi 85 posto, a 15 posto dolazi nacionalnog sufinanciranja. Projektom će se urediti ambulantni prostor, opremiti laboratorij te nabaviti hladnjaču za skladištenje hrane tijekom cijele godine. Nakon potpisivanja ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provedena je nabava za građevinske radove, a planirani završetak projekta je u ljeto iduće godine.


S Udrugom Biom kao vodećim partnerom, JU Priroda aplicirala je na program LIFE 2021. projekt “LIFE SUPport” s ciljem očuvanja budućnosti populacije bjeloglavih supova. Unaprijedit će se monitoring populacije i spriječiti ugroze od elektrokucije, trovanja i odstrela olovnom municijom. Vrijednost projekta iznosi 2,4 milijuna eura, a vrijeme provedbe pet godina. U projektnom partnerstvu sudjeluje i Poljoprivredna zadruga otoka Krka, HEP distribucija i WCF, najveća organizacija za očuvanje strvinara u Europi.
Prijavi je prethodio pilot-projekt kojim se testirala otpornost video-opreme za vremenske uvjete, pretežno buru, a kamera je jedina u Hrvatskoj koja promatra ptičja gnijezda u stvarnom vremenu.