RIJEKA – U organizaciji Udruge Slobodna Država Rijeka i Coppieters Foundation u riječkoj Gradskoj vijećnici danas je održan znanstveni skup “Promocija jezične raznolikosti u centralnoj Europi” koji je temama šesnaestero izlagača još jednom stavio naglasak na važnost jezične raznolikosti, uključivosti i njezinoga očuvanja kao dijela identiteta i kulturnoga naslijeđa centralne Europe.

Ravnatelj Muzeja Grada Rijeke i član Organizacijskog odbora skupa, Ervin Dubrović, naglasio je dugogodišnje napore Muzeja na poticanje multikulturalnosti i suradnje u svrhu istraživanja i očuvanja riječke povijesti, onih tema koje su katkad sporne, potiskivane ili neprepoznate, pa se u tom smislu, dodao je, nada da će se i dalje promovirati europske ideje.

Tema skupa “Promocija jezične raznolikosti u centralnoj Europi” očuvanje je jezične raznolikosti, a kako je rekao Predrag Miletić, dopredsjednik udruge Slobodna Država Rijeka, teme su vezane za Rijeku i širu regiju i od izuzetne su važnosti.

Snimio SERGEJ DRECHSLER

I jezik i krajolik

Prema riječima Diane Stolac, profesorice emerite, koja je govorila o jezičnom krajoliku, radi se o sustavu koji se tek u posljednje vrijeme istražuje, ali od kad postoji prostor oko nas koji promatramo, kao i ono što je u njemu napisano, postoje i jezik i krajolik koji su se mogli opisati i prije, no lingvistika je to otkrila tek na prijelazu iz prošloga u ovo stoljeće.

– Gradovi imaju različite tipove natpisa; neki imaju izuzetno puno, samo jednojezičnih, samo onih koji pripadaju jeziku zemlje u kojoj se nalaze, a postoje i gradovi u kojima su ti natpisi na velikom broju jezika. Rijeka je jedan od onih gradova koji imaju velik broj natpisa na engleskom, očekivano globalizacijski, ali i na talijanskom, pa i na jezicima koji su dio našeg naslijeđa, kao što su mađarski, njemački te puno stariji, latinski, pojašnjava Stolac.

U kontekstu očuvanja jezične raznolikosti ističe se i fijumanski dijalekt o kojem je govorila Gianna Mazzieri-Sanković koji, kako naglašava, izumire jer ga sve manje Fijumana govori. Ona je stoga, analizom talijanske književnosti, one fijumanske, htjela provući nit koja identificira bit i identitet Fijumana, te tako uputiti na to što znači biti Fijuman, žive li raznolikost i otvorenost u našim životima i tradicijama koje će, ukoliko izgubimo fijumanski dijalekt, upozorava, također izumrijeti.

Snimio S. DRECHSLER

Riječka višejezičnost

Od ostalih izlagača, Marko Medved u svojem se izlaganju usmjerio na odnos Katoličke crkve i jezika nekad i danas, Ivan Jeličić govorio je o višejezičnosti riječkoga radničkog pokreta na početku prošloga stoljeća, o očuvanju zajednice Talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Sloveniji govorio je Maurizio Tremul, izlaganje o školskom sustavu u Južnom Tirolu imao je Cristian Kollmann, a o tome kako zaštititi jezični mozaik u kontekstu romanskih varijeteta u Istri i Rijeci izlagala je Isabella Matticchio. Nadalje, važnost jezične raznolikosti i činjenicu riječke višejezičnosti tijekom povijesti, do danas, naglasilo je izlaganje Angele Ilić, o važnosti jezičnih prava govorio je Roman Roblek, o hrvatskom i mađarskom jeziku kao manjinskim jezicima u okviru dvaju obrazovanih sustava, hrvatskog i mađarskog, govorila je Eszter Tamasko, o važnosti i ulozi Društva za istraživanje fijumanskog dijalekta govorio je Giovanni Stelli, o njemačkoj zajednici u Rijeci govorila je Petra Žagar-Šoštarić, o međunarodnim jezicima u Rijeci Ana Alebić – Juretić, o trenutnome stanju vlaškog/žejanskog jezika Zvjezdana Vrzić, o zaštiti hrvatskoga jezika i ikavice kao nematerijalnog kulturnog dobra u Srbiji izlagala je Katarina Čeliković, a Sanja Zubčić uputila je na značajke čakavskoga govora Rijeke te slijed (su)postojanje – nestajanje.

Organizacijski odbor znanstvenoga skupa čine Laura Marchig, Ervin Dubrović i Eszter Tamasko, organizatori skupa su Slobodna Država Rijeka i Coppieters Foundation, a skup je održan u suradnji s Muzejom Grada Rijeke, Società di Studi Fiumani, Comunità degli Italiani di Fiume i Lektoratom za mađarski jezik Sveučilišta u Rijeci.