RIJEKA – Osiguranje koje Marin Blažević ima u svome ugovoru o radu koji je sklopio s HNK-om Ivana pl. Zajca, a koje mu omogućuje da se zaposli na sada nepopunjenom radnom mjestu glavnog dramaturga, kreiranom upravo u tu svrhu, nakon prestanka mandata intendanta, otvorilo je pitanje takvih ili možda sličnih »zlatnih padobrana« i u drugim kulturnim ustanovama Rijeke.

Uz HNK »Zajc« tu su još i Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Art-kino, Gradsko kazalište lutaka, Gradska knjižnica Rijeka i Hrvatski kulturni dom na Sušaku.

Poslali smo stoga upit na adrese ravnatelja tih institucija, zatraživši njihove ugovore na uvid i odgovore na dva pitanja. Prvo je pitanje bilo postoji li i kakav drugi ugovor koji regulira njihove uvjete zapošljavanja u instituciji, kao i postupanje poslodavca po prestanku mandata. Drugo je pitanje bilo je li im nuđena neka vrsta osiguranja pri potpisivanju ugovora o radu i kakva, uz poziv da napomenu jesu li tu vrstu osiguranja prihvatili ili nisu prihvatili i zašto.

Najjači ugovor Marina Blaževića

I odmah da kažemo, postoji značajna stratifikacija u slučajevima naših ravnatelja. Uvjerljivo najjači ugovor po pitanju osiguranja ima Marin Blažević. Nitko od ravnatelja nije kao Blažević u suštini kreirao radno mjesto koje ga čeka po isteku mandata, a i nitko od ravnatelja koji imaju ikakvo osiguranje nema kao Blažević u tom famoznom 16. članku svoga ugovora potpuno otvoren put prema angažmanu, čak i u slučaju da počini neko kazneno djelo.

Foto Marko Gracin

Naime u njegovu članku ništa suprotno ne piše, nego piše da se Kazalište »obvezuje sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme s punim radnim vremenom za poslove ‘Glavni dramaturg’…«. Napomenimo još i to da je ovo »na određeno vrijeme« dodano naknadno, nakon što je nekome u Kazališnom vijeću »Zajca« zaškripio originalan prijedlog koji to nije imao, jer je očito intendant sebi bio zamislio ugovor na neodređeno. Dakle Kazalište je obvezno zaposliti ga, ako to bude u skladu s Pravilnikom o radu i općim aktima u to vrijeme, bez obzira na okolnosti prestanka njegove intendanture. I iako se Blažević, a s njime i riječki gradonačelnik Marko Filipović, upeo objasniti kako u slučaju neke ozbiljnije povrede zakona ili krivnje za smjenu ne može biti govora o tome da bi ga Kazalište bilo dužno zaposliti, toga u njegovu ugovoru jednostavno nema, dok je u drugim ravnateljskim ugovorima precizno napomenuto.

Ostali ravnateljski ugovori

Pa tako kod ravnateljice GKL-a Magdalene Lupi Alvir jasno stoji: »Ako ravnateljica bude razriješena prije isteka mandata iz razloga koji joj se ne mogu pripisati u krivnju, kao i u slučaju da ne bude ponovo imenovana za ravnateljicu, Kazalište joj može ponuditi radno mjesto prema stručnim i drugim sposobnostima, a ako takvog radnog mjesta nema ili ga ravnateljica ne prihvati, ovaj ugovor prestaje sukladno Zakonu o radu.«

Foto Vedran Karuza

Jednako tako, kod Slobodanke Mišković, ravnateljice Art-kina Rijeka, koja po pitanju osiguranja nakon Blaževića prema našoj procjeni ima jedan od »najjačih« ugovora, također jasno stoji: »Ako po isteku mandata ravnateljica ne bude ponovo imenovana za ravnateljicu Ustanove kao i u slučaju razrješenja Ravnateljice prije isteka mandata na koji je imenovana, a isto Razrješenje ne bude uvjetovano skrivljenim ponašanjem Ravnateljice, ista ima pravo nastaviti raditi na neodređeno vrijeme u Ustanovi na radnom mjestu Višeg savjetnika za međunarodnu suradnju ili drugom radnom mjestu istog koeficijenta složenosti poslova.«

Foto Vedran Karuza

Dakle svim ravnateljima kojima članak s »osiguranjem« nakon isteka mandata nudi neku pogodnost, a to je uz Lupi Alvir i Mišković još samo Niko Cvjetković, u tom članku imaju i stavku o tome da taj članak vrijedi samo ako oni ne snose krivnju za prestanak mandata. Pa tako kod Cvjetkovića piše: »Ako ravnatelj bude razriješen prije isteka mandata iz razloga koji mu se ne mogu pripisati u krivnju, kao i u slučaju da ne bude ponovo izabran za ravnatelja, Knjižnica će mu ponuditi sklapanje ugovora o radu za radno mjesto sukladno njegovim stručnim i drugim sposobnostima, a ukoliko ga ravnatelj ne prihvati, ovaj ugovor prestaje sukladno Zakonu o radu.«

Dakle jedino Marin Blažević nema takvu stavku u članku sa »zlatnim padobranom«.

Čiji je ugovor »jači«

Netko bi mogao raspravljati je li »jači« ugovor Mišković illi onaj Nike Cvjetkovića, s obzirom na to da će Cvjetkoviću GKR po isteku mandata morati ponuditi sklapanje ugovora o radu za radno mjesto »sukladno njegovim stručnim i drugim sposobnostima«. Iako članak 11. ugovora Slobodanke Mišković predviđa točno radno mjesto, očito prema njezinim preferencijama, činjenica jest da je Mišković prije nego što je postala ravnateljicom Art-kina bila na neodređeno zaposlena u Gradu Rijeci, gdje joj se, s obzirom na sposobnost i probitačnost, u svakom slučaju smiješila dobra karijera. Niko Cvjetković pak nije prije nego što je postao ravnateljem GKR-a bio u toj instituciji ili u Gradu Rijeci zaposlen, pa njegov slučaj ulazi u one koji su i onkraj riječkog slučaja Marina Blaževića punili novinarske tekstove sadržajem o moralnosti, pa čak i zakonitosti takvih »zlatnih padobrana«.

Ako se tako gleda, Cvjetkovićev je ugovor »jači«.

Ovdje valja dodati i pojašnjenje koje nudi Magdalena Lupi Alvir, jedina uz ovaj dvojac s osiguranjem, a koje u njezinu slučaju, prema njezinu tumačenju, i ne postoji. Naime s obzirom na to da su sistematizacijom radnih mjesta u kazalištu sva radna mjesta popunjena, nema predviđenog radnog mjesta koje bi odgovaralo stručnoj spremi Lupi Alvir, koja je dramaturginja, pa odredba o zapošljavanju, prema njoj, nema težinu, odnosno iz te odredbe za nju ne proizlaze pogodnosti. Možemo ovdje, doduše, dodati da je to tako sada, a u vrijeme kada i ako to bude aktualno može biti i drukčija situacija, a i ravnateljica bi mogla, kao što je to svojedobno učinio Marin Blažević, kojemu to očito nitko nije osporio, kreirati radno mjesto »glavne dramaturginje«. Eto ideje. ldeje koju Blažević uporno želi predstaviti kao posve normalnu i moralnu.

Bez osiguranja

Jednako tako, objašnjava Lupi Alvir, ona je prije stupanja na dužnost ravnateljice GKL-a bila 23 godine zaposlena u srodnoj ustanovi, HNK-u Ivana pl. Zajca, istoga osnivača, a prema Zakonu o kazalištima intendant, odnosno ravnatelj, kazališnim je umjetnicima nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini, dužan ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme. I ovdje bismo, cjepidlačeći, mogli reći da su dva kazališta de facto dva različita entiteta, no plauzibilna je i logika kojom se vodi Magdalena Lupi Alvir.

Od preostalo troje ravnatelja još samo Branka Benčić iz MMSU-a ima jednu obvezu poslodavca, a ta je da joj za vrijeme trajanja mandata osigura odgovarajući smještaj u Rijeci. Uvjeti korištenja toga stana regulirani su posebnim ugovorom.

Foto Vedran Karuza

Edvin Liverić, ravnatelj nove ustanove, HKD-a, i Ervin Dubrović, dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Rijeke, nemaju nikakva osiguranja nakon isteka mandata ili po prestanku ravnateljskog rada.

Na naša dva pitanja ravnatelji su redom odgovorili slično: drugih ugovora koji bi regulirali njihove uvjete zapošljavanja u instituciji, kao i postupanje poslodavca po prestanku mandata nemaju, a pri zapošljavanju im nije nuđena ni neka druga vrsta osiguranja.

Plaće

Iako nije bilo predmetom ovoga upita, Ervin Dubrović, koji jedini od ravnatelja nije skrio svoju plaću, otvorio je i to pitanje. Naime osim što je napomenuo da budući da nije prije zaposlenja kao ravnatelj MGR-a bio zaposlen u toj instituciji, pa mu nije nuđen ni posao nakon isteka mandata, naveo je da u vrijeme »kolektivnog ugovora« i pojačane sindikalne borbe za radnička prava, što prvenstveno znači za plaće, njegova primanja nisu bila regulirana nekim određenim »općim aktom«, kao ni plaće drugih ravnatelja.

– Mi s aspekta primanja nismo bili osobito zanimljiva tema sindikatu, pa tako niti pregovorima sindikata s Gradom Rijekom, poslodavcem i osnivačem gradskih institucija. Grad je izravno određivao plaće svakom pojedinom ravnatelju, no, koliko znam, nije svima dodijelio istu plaću, već po nekom unutrašnjem kriteriju.

Moja je plaća tijekom godina neobično oscilirala u odnosu na plaće ostalih zaposlenika u Muzeju. Neko se vrijeme govorilo o »menadžerskom ugovoru«. Ravnatelji su tada bili tretirani kao podosta važna karika u sustavu upravljanja. Tako je i moja ravnateljska plaća bila otprilike dvostruka u odnosu na plaće drugih najbolje plaćenih zaposlenika muzeja. Onda su plaće drugih prilično narasle pa su se jedno vrijeme najbolje plaćeni gotovo izjednačili s ravnateljem. Onima koji su imali nešto više staža čak je isplaćivano nešto više nego ravnatelju.

Poslije su se stvari opet promijenile u korist ravnatelja – no zato su mu bitno smanjene ovlasti; sve je više jačala uloga Upravnog vijeća, a dio nekadašnjih ovlasti ravnatelja prenesen je izravno na gradske službe.

Uglavnom, kao rezime, mogu reći da nemam nikakvih pogodnosti i nikakvih primanja mimo plaće, niti »zajamčenu sudbinu« nakon prestanka ravnateljskog mandata – istaknuo je Dubrović.

Pohvala transparentnosti

Primjer Blaževića po pitanju pohvalne transparentnosti oko njegova ugovora slijedili su ama baš svi ravnatelji, i iako u normalnim okolnostima to ne bismo isticali kao nešto posebno, činjenica da nam nisu otežali rad, odugovlačili s predajom ugovora i odgovora ili angažirali pravne službe da nam ih uskrate, u datim okolnostima u kojima živimo, jest za pohvalu.

Dakle ponašanje ravnatelja je primjereno, dok su neke razlike činile tek njihove pravne službe, pa ugovori variraju prema »zacrnjenim« dijelovima u kontekstu GDPR-a, u kojem je smislu MMSU-ova pravna služba otišla najdalje, ne predočivši nam uopće ugovor u vidu e-dokumenta sa »zacrnjenim« spornim dijelovima, već nas pozvavši da u prostorijama Muzeja dobijemo ugovor na uvid.

Upit koji je išao na adrese ravnatelja

»Poštovani, radim temu o osiguranjima u ugovorima o radu ravnatelja kulturnih ustanova Grada Rijeke. Posebno me zanimaju stavke koje ravnateljima osiguravaju radna mjesta ili druge neke pogodnosti po isteku mandata, kao i uvjeti koje su ravnatelji imali pri zapošljavanju.

Molio bih stoga na uvid ugovor o radu koji je ravnatelj/ica sklopio/la s ustanovom kojoj je na čelu, kao i eventualne anekse koji reguliraju njezin/njegov status.

Uz to molim i odgovor ravnatelja/ice na dva pitanja:

1. Postoji li kakav (drugi) ugovor koji regulira uvjete zapošljavanja u instituciji, kao i postupanje poslodavca po prestanku mandata?

2. Je li vam nuđena neka vrsta osiguranja pri potpisivanju ugovora o radu i kakva? Odgovor molim uz napomenu jeste li tu vrstu osiguranja prihvatili ili niste prihvatili i zašto.«