RIJEKA – Predsjednik primorsko-goranskog SDP-a i saborski zastupnik Ivica Lukanović upozorio je da postoji izrazita razlika između optimistične slike koju aktualna vlast prikazuje i stvarnosti koju hrvatski građani doživljavaju.

– U izvješću o radu Vlade za 2023. godinu, koje je premijer predstavio na nedavnoj sjednici Sabora, život u Hrvatskoj prikazan je u superlativima. Međutim, percepcija građana daleko je od tog prikaza – najnovija istraživanja pokazuju da čak 74 posto građana smatra kako Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.

Povjerenje u rad Vlade i Sabora također je na vrlo niskoj razini, s prosječnim ocjenama koje jedva dosežu dvojku, ocijenio je Lukanović.

Njegov kolega, Saša Đujić, dodao je da je, unatoč tome što se HDZ hvali rastom plaća i mirovina, životni standard u Hrvatskoj i dalje znatno niži od prosjeka EU-a.

– Oko 66 posto građana ima poteškoće s podmirivanjem osnovnih troškova, svrstavajući Hrvatsku uz najsiromašnije članice EU-a, poput Bugarske i Rumunjske. Kupovna moć je ograničena, a potrošnja po stanovniku 38 posto ispod EU prosjeka. Visoka inflacija i rast cijena smanjuju stvarni standard mnogih građana, posebno onih s nižim primanjima.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 1.326 eura, iako je porasla, još uvijek je ispod prosjeka mnogih zapadnih članica EU-a gdje plaće premašuju 2.000 eura, a u Luksemburgu i Nizozemskoj čak prelaze 2.500 eura, izjavio je Đujić.

On je naglasio da prosječni mjesečni trošak osnovnih životnih namirnica za četveročlanu obitelj u Hrvatskoj iznosi između 900 i 950 eura, a u skupljim gradovima može doseći i 1.000 eura.

– U Hrvatskoj se značajan dio populacije suočava s financijskim poteškoćama, pri čemu 45,2 posto kućanstava spaja kraj s krajem uz male poteškoće, 22,2 posto s većim teškoćama, a 11,1 posto teško pokriva osnovne potrebe, što ukazuje na nedostatne prihode za sindikalnu košaricu osnovnih troškova, kazao je Đujić.

Lukanović je kazao da je jedan od često isticanih uspjeha Vlade rast kreditnog rejtinga, koji predstavlja ocjenu sposobnosti i spremnosti države da vraća svoje dugove.

– Iako je dobar kreditni rejting svakako pozitivan pokazatelj, važno je preispitati temelje tog rasta.

Ovaj porast rejtinga nije rezultat stvaranja dodatnih vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu i društvu, već je posljedica izdašnih donacija iz EU fondova i što je važnije za hrvatske građane, smanjenje državnih izdvajanja za mirovine i niskih ulaganja u ključne javne servise, kao što su zdravstvo, obrazovanje, sport i kultura, naveo je Lukanović. On se osvrnuo na novi porez na nekretnine.

– Ovaj prijedlog ima nejasne ciljeve i nedostatak analize koja bi opravdala njegove izmjene, i nadam se da u ovom obliku neće doći do saborskih klupa. Zato jer se predloženim rješenjem dodatno opterećuje privatne iznajmljivače koji doprinose turizmu, dok se prazni stanovi nagrađuju subvencijama. SDP nije protiv uvođenja poreza na nekretnine, ali da on mora biti pravedan i imati ispravne motive u korist hrvatskih građana, naglasio je Lukanović.