
Obnova uključuje i sanaciju krova te uklanjanje azbestnih ploča / Foto DAR
Ukupna vrijednost projekta je 744.720,25 eura, a osim energetske učinkovitosti, pridonijet će dugoročnom očuvanju fundusa o kojem skrbi Arhiv koji je dio kulturne baštine Republike Hrvatske
povezane vijesti
RIJEKA – Državni arhiv u Rijeci (DAR) kreće u energetsku obnove zgrade koju koristi na adresi Vodovodna 2. Tim povodom potpisan je ugovor o izvođenju radova kojim službeno počinje realizacija, za Arhiv i zaštitu kulturne baštine, važnog infrastrukturnog projekta čiji rezultati će, kažu u DAR-u, pridonijeti dugoročnom očuvanju dijela fundusa o kojem skrbi Arhiv, a koji je dio kulturne baštine Republike Hrvatske i od osobitog je značaja za povijest Primorsko-goranske županije.

Zgrada je djelo arhitekta Nerea Baccija / Foto DAR
Ugovor su potpisali ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Markus Leideck i direktor tvrtke X.O.A. d.o.o. Amir Okić. Istovremeno je potpisan ugovor o stručnom nadzoru s tvrtkom Građevno projektni zavod d.d. Ukupna vrijednost projekta je 744.720,25 eura, od čega je 662.310,50 eura financirano kroz poziv Ministarstva kulture i medija za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra koji se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i instrumenta NextGenerationEU.

Potpisnici ugovora o energetskoj obnovi zgrade / Foto DAR
Uglovnica građena u vrijeme Drugog svjetskog rata
Zgrada na adresi Vodovodna 2 građena je u vrijeme Drugog svjetskog rata prema projektu Nerea Baccija. Radi se o uglovnici koja je jedno od zanimljivijih ostvarenja ovog riječkog arhitekta. Prvotna namjena zgrade bio je radnički društveni dom Dopolavoro ljevaonice i kovnice »Matteo Skull«. Nakon Drugog svjetskog rata prostore preuzima tvornica »Rade Končar«. Od obnove krajem 20. stoljeća zgradu koristi Arhiv, za pohranu i zaštitu arhivskog gradiva. Sastoji se od pet etaža: suterena, prizemlja i tri kata. Većina prostora koristi se za spremišta arhiva, a dio je u funkciji radionice za konzervaciju i restauraciju te studija za reprografiju arhivskog gradiva. Zbog vremena izgradnje i energetskih karakteristika konstrukcija i tehničkih sustava, oni ne udovoljavaju današnjim zahtjevima. U objektu je postojeće grijanje i hlađenje lokalno, a prostorije u objektu se ventiliraju prirodno. – Energetskom obnovom postići će se ušteda toplinske i električne energije te smanjenje troškova na održavanju. Pored navedenog, povećat će se i kvaliteta boravka i rada, osigurati zdravi unutarnji klimatski uvjeti uz produljenje životnog vijeka zgrade, kažu u DAR-u. |
Toplinska izolacija
Kako kažu u DAR-u, europska sredstva koja su dodijeljena Arhivu uvelike će pomoći u ostvarenju primarnog cilja Arhiva, a to je zaštita arhivskog gradiva kao dijela kulturne baštine Republike Hrvatske.
– U sklopu projekta energetske obnove planirane su mjere povećanja energetske učinkovitosti, koje uključuju postavljanje toplinske izolacije vanjskih zidova, zidova i stropova prema negrijanom prostoru, stropa prema tavanskom prostoru i kosog krova, zamjenu fasadne stolarije energetski učinkovitijom stolarijom, zamjenu postojećeg oštećenog uglenog zida od staklenih opeka novim staklenim opekama s termoprofilima i boljim toplinskim svojstvima, zamjenu postojeće rasvjete energetski učinkovitijom i modernizaciju sustava grijanja i hlađenja. Pored navedenog, bit će saniran i krov te će biti uklonjen i saniran postojeći azbestni pokrov. Realizacijom projekta se očekuje postizanje uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 74.985,87 kWh/a (71,51 posto), smanjenje godišnje potrebne primarne energije od 133.350,57 kWh/a (75,18 posto) te smanjenje emisija stakleničkih plinova od 23,59 t/god (75,18 posto) u odnosu na postojeće stanje, što će u konačnosti rezultirati adekvatno energetski obnovljenom zgradom i pridonijeti dekarbonizaciji i ublažavanju klimatskih promjena, kažu u DAR-u.

Na pet etaža nalaze se spremišta fundusa i radionice za restauraciju i reprografiju / Foto DAR
Osiguran pristup
Dodaju kako je radovima prethodio velik i dugotrajan posao preseljenja više od 1.800 dužnih metara arhivskog gradiva u druge zgrade koje koristi Arhiv, kako bi se na najbolji način zaštitilo gradivo te osigurao pristup svim prozorima i zidovima zgrade koji su predmet obnove. Istovremeno su preseljene spomenute radionice Arhiva u Vodovodnu 5 kako bi se važan rad djelatnika arhiva na restauraciji i reprografiji arhivskog gradiva mogao bez smetnji nastaviti dok traje obnova.
Nositelj projekta je Državni arhiv u Rijeci, a multidisciplinarni stručni tim koji provodi projektne aktivnosti čine djelatnici Državnog arhiva u Rijeci, djelatnici Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i Regionalne energetske agencije Kvarner s višegodišnjim iskustvom u provedbi EU projekata.

Ispražnjeno spremište u kojem se nalazi fundus / Foto DAR