Na poziv udruge Pasionske baštine, Ženski zbor Sklad je u petak, 24. ožujka nastupio u Zagrebu, u crkvi Blaženog Augustina Kažotića. Na početku koncerta Sklad je izveo dio tradicijskoga bakarskog napjeva Muka boga, koji se pjeva na Veliki petak u procesiji križnog puta. Simbolični put Isusove muke u Bakru počinje od crkve Svetoga Andreja i završava ispred Kapele Svetog groba na Svetom Kuzmu. Napjev je izveden na bakarskoj čakavštini, a pjevačice su ga otpjevale ulazeći u crkvu prema oltaru, ispred kojega je održan ostali dio programa.

Nastavile su s prezentacijom sakralne glazbe Hrvatskoga Primorja, za koju su odabrale Munsku mašu, koju je zapisao i obradio renomirani hrvatski glazbenik Ljubo Kuntarić. Svestrani Kuntarić je šezdesetih godina prošlog stoljeća istraživao i snimao autohtono pjevanje u crkvama malih mjesta na Ćićariji, pa je tako nastala i Munska maša, u kojoj se osjeti snažan utjecaj istarske ljestvice. Skladana je za dvoglasni zbor uz pratnju orgulja, a stavci su Gospodin smiluj se, Slava, Kušajte i glejte, Aleluja, Svet i blagoslovljen i O janjče Božji. Kasnije, osamdesetih, skladatelj se posvetio upravo sakralnoj glazbi u kojoj osim klasične  harmonije upotrebljava i istarsku kao i starocrkvenu dorsku ljestvicu. Ljepotu i posebnost Munske maše pjevačice Sklada nastojat će i ubuduće približiti što širem krugu publike.

Ženski zbor Sklad / Foto Matej GRGIĆ

U drugom dijelu koncerta Sklad je izveo odabrane stavke kapitalnog djela Stabat Mater, poznatog talijanskog majstora barokne glazbe, Giovannija Battiste Pergolesija. Solističke dionice otpjevale su mlade i talentirane umjetnice, Josipa Bilić, sopran i Emilia Rukavina, mezzosopran, uz orguljsku pratnju također mladog i izvrsnog Dubravla Ćepulića Polgara, pod vodstvom poznate dirigentica Nade Matošević.

U Skladu su izuzetno ponosni što su bili pozvani nastupiti na 32. svečanosti Pasionske baštine, koja se ove godine održava od 22. veljače da 5 travnja. Sama udruga Pasionska baština osnovana je 1991. godine u Zagrebu i svoj program temelji na književnom, liturgijskom, glazbenom i vizualnom bogatstvu hrvatskog stvaralaštva. Također, ističu da je pjevanje u samoj crkvi Augustina Kažotića predstavljalo nesvakidašnji doživljaj posebno zbog ambijenta moderne i arhitektonski impresivne građevine.

Srdačan prijem redovnika Dominikanaca, prepuna crkva i prekrasna glazba obilježili su ovu zagrebačku korizmenu večer.